Izvanredna Strategija Europske Špiljske Kuglaste Pauk
Pauci su često poznati po svojoj lukavosti, a još jedan fascinantan primjer toga može se naći u legendi o Anansiju iz Gane. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je jedna vrsta špiljskih pauka mudro prilagodila svoj način tkanja kako bi stvorila složene mehanizme slične žicama za zamku koji love nesretnu plijen. Ova pojava otvara nova pitanja o tome kako se pauci prilagođavaju svojim staništima.
Čarolija Europske Špiljske Kuglaste Pauk
Europski špiljski kuglasti pauk (Meta menardi) nastanjuje špilje u zapadnoj i srednjoj Europi, ali se također može pronaći u drugim mračnim i vlažnim staništima poput kanalizacije, bunkera, željezničkih tunela i šupljih drveća. Mračna priroda ovih staništa i njihov utjecaj na prehranu pauka mogli bi objasniti neobične taktike koje koriste za hvatanje plijena.
- Uobičajeni načini lova: Kuglasti pauci obično stvaraju kružne mreže koje hvataju leteće kukce poput komaraca, muha i krilatih mrava.
- Menardi i prehrana: Međutim, leteći kukci čine samo polovicu prehrane M. menardi; druga polovina uključuje stonoge, puževe i druge puzajuće insekte, kao i druge pauke.
Unikatne Mreže M. menardi
Za razliku od svojih srodnika, mreža M. menardi je manja i sadrži manje okvira. Umjesto toga, uključuje više radijalnih niti koje služe kao ankari i pričvršćuju strukturu za zid špilje. Dok mreže pauka na površini imaju od pet do deset točaka vezivanja, one M. menardi imaju između deset i dvadeset.
Hipoteze o Lovu
Do sada, istraživači su se pitali kako točno mreža djeluje u hvatanju puzajućeg plijena. Predložene su različite hipoteze, uključujući hipotezu o lovu izvan mreže (pauci napuštaju mrežu da bi uhvatili plijen) i hipotezu o isklizavanju plijena (plijen se sklizne sa zida špilje i padne u mrežu). Najnovija istraživanja s Oxfordskog sveučilišta podupiru hipotezu o radijusnoj žici, koja sugerira da mreža proizvodi vibracije koje upozoravaju pauka na prisutnost plijena.
Promatranja u Akcidentu
Promatranja su se odvijala u čudno nazvanoj špilji Mother Grundy’s Parlour, koja se nalazi u Arheološkom parku Creswell Crags u Derbyshireu, Velika Britanija. Istraživači su gledali dok je plijen – crv, stonoga i M. menardi – dotaknuo mrežu europskog špiljskog kuglastog pauka. Svaki put kada su provodili promatranje, pauk je reagirao trčeći uz susjedni radijus umjesto onoga koji je izravno dodirnut potencijalnim plijenom.
Prema istraživačima, to bi mogla biti pametna taktika koja omogućuje pauku da se približi plijenu s leđa. Ipak, primjećuju da su pokušaji pauka da uhvati plijen svaki put bili neuspješni. To bi moglo biti zbog toga što su sami plijenovi predstavljali potencijalnu prijetnju — stonoga ili drugi M. menardi mogli bi ugroziti ovog pauka.
Završne Misli
Ukratko, potrebna su dodatna promatranja kako bi se potvrdile ove hipoteze, a može se reći da u svemu postoji mrvica istine. Ipak, ovo nije jedina neobična taktika koju se koristi među kuglastim paukova. Araneid bolos pauk ispušta feromone koji imitiraju one ženskih moljaca kako bi privukao mužjake, dok Araneus ventricosus manipulira treptajima krijesnica kako bi privukao više plijena u svoje mreže. Nova istraživanja o ovim nevjerojatnim stvorenjima pružaju dragocjene uvide u svijet pauka koji često ostaje u sjeni.
Ova studija objavljena je u časopisu Ethology i otvara vrata budućim istraživanjima koja će razjasniti još više tajni ovih fascinantnih stvorenja.
