Naslov: Nova Otkrića u Neuroznanosti: Umjetna Sjećanja u Mozgama Miševa
Čak i najgenijalniji umovi imaju nesavršena sjećanja. Zaboravljamo mnoge stvari, a nekad čak i pamtimo događaje koji se zapravo nisu dogodili, poznate kao lažna sjećanja. Iako znamo da se takva izmišljena sjećanja mogu usaditi u naš um samo putem sugestije, znanstvenici sada počinju demonstrirati da je moguće koristiti sofisticirane tehnologije za stvaranje ovakvih sjećanja, iako za sada isključivo na životinjama, ne na ljudima.
Izvanredan Napredak u Istraživanju
Prošle godine, istraživači su uspjeli navesti miševe da pogrešno povežu određeno okruženje s neugodnim iskustvom iz drugog mjesta koristeći kombinaciju genetskog uređivanja i svjetlosne stimulacije moždanih stanica. Sada su znanstvenici iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja napravili još jedan korak naprijed, uspješno usadivši umjetna sjećanja u umove uspavanih miševa, što predstavlja prvi takav slučaj u neuroznanosti. Ono što je još fascinantnije je to da su ova lažna sjećanja ostala prisutna i utjecala na ponašanje životinja kada su se probudile.
Studija i Njezine Posljedice
Uz to što predstavlja izniman uspjeh, ova studija pomaže u daljnjem razumijevanju uloge sna u konsolidaciji sjećanja. Moguće je da bi jednog dana mogla dovesti do razvoja načina da se ljudima smanji osjetljivost na lažna sjećanja, koja mogu predstavljati ozbiljan problem u kaznenim slučajevima.
Kako Se Stvaraju Lažna Sjećanja?
Ako želite znati kako su znanstvenici prevarili mozak životinja, evo kako su to učinili:
- Umetnuli su elektrode namijenjene gađanju dvaju različitih područja: medijalnog prednjeg puta (MFB), koji je ključni dio našeg sustava nagrade, i hipokampusa, dijela mozga zaduženog za učenje i sjećanje.
- Usredotočili su se na neuronske stanice poznate kao “place cells” koje se aktiviraju kada se životinja nalazi na specifičnom mjestu.
- Nakon što su identificirali te stanice, započeli su stimulirati MFB dok su place cells bile aktivne tijekom budnosti.
Na taj su način generirali pogrešnu pozitivnu asocijaciju između određenog područja i nagrade. Miševi su samim tim proveli znatno više vremena istražujući ta područja u usporedbi s kontrolnim grupama u kojima je stimulacija bila slučajna.
Snovi i Ponavljanje Iskustava
S obzirom na to da su neuroni u hipokampusu poznati po tome da ponavljaju dnevne doživljaje tijekom sna, istraživači su pratili aktivnost mozga dok su miševi spavali. Uz pomoć sučelja mozak-računalo, MFB se automatski stimulirao svaki put kada je određena place cell spontano aktivirana. Kada su se životinje probudile, proveli su do pet puta više vremena istražujući područje povezano s aktivacijom place cells, što sugerira da su razvile svjesno sjećanje o nagradi koja je prisutna na toj lokaciji.
Buducnost Neuroznanosti
Iako je tehnika koja uključuje implante u mozak malo vjerojatno da će se ponoviti kod ljudi, znanstvenici se nadaju da bi rezultati ovog istraživanja mogli predstavljati značajan korak prema pomoći ljudima s određenim problemima sjećanja ili mentalnim poremećajima u kojima igraju ulogu sjećanja.
Ova otkrića ne samo da otvaraju vrata novim mogućnostima za istraživanje sjećanja, već i naglašavaju važnost sna u procesu formiranja uspomena, a sve s ciljem istraživanja načina poboljšanja ljudske memorije.
