Evolucija kroz prizmu umjetnosti i krvi: Kako je rat oblikovao slonove u Mozambiku
Evolucija je često prikazana kao spor proces, koji se proteže kroz generacije promjena koje se akumuliraju na vremenskoj liniji toliko dugoj da ju je teško cijeniti u okviru jednog ljudskog života. Međutim, u ekstremnim okolnostima, moguće je primijetiti utjecaj prirodne selekcije u samo nekoliko godina. Primjerice, tijekom 1980-ih godina u središnjem Mozambiku, krivolov na slonove postao je snažan evolucijski pritisak koji je rezultirao dramatičnim porastom broja ženki afričkih slonova rođenih bez kljova. Ova brza evolucija potaknuta je Mozambičkom građanskom ratom, brutalnim sukobom koji je trajao od 1977. do 1992. godine i u kojem je poginulo oko milijun ljudi, istovremeno devastirajući biološku raznolikost regije.
Gorongosa Nacionalni Park: Scena propasti i prilagodbe
U Nacionalnom parku Gorongosa, smještenom u srcu zemlje, broj velikih biljojedaka – uključujući slonove, nilske konje, bizone, zebre i gnuove – opao je za više od 90 posto tijekom tog krvavog razdoblja. Uništavanje staništa i prekid projekata očuvanja također su igrali ulogu u njihovoj propasti, ali intenzivni krivolov bio je vjerojatno glavni čimbenik. Državne snage (FRELIMO) i antikomunistički pobunjenici (RENAMO) masovno su lovili slonove kako bi dobili slonovaču, vrijednu sirovinu koja se mogla prodavati na crnom tržištu za financiranje njihovih ciljeva.
Utjecaj rata na evoluciju slonova
Sukob je trajao 15 godina, ali ostavio je trajni trag na populaciji slonova u Gorongosi. Istraživanje iz 2021. objavljeno u znanstvenom časopisu Science pokazalo je da je učestalost ženki bez kljova porasla s 52 slona (18,5 posto ukupne populacije) u razdoblju prije rata na 108 (50,9 posto populacije) u razdoblju nakon rata. Statističkom analizom, istraživači su uspjeli pokazati da je taj porast žena bez kljova bio izravan rezultat intenzivnog krivolova. Drugim riječima, slonovi bez kljova imali su veću vjerojatnost preživljavanja te teške periode i time su mogli prenijeti svoje gene, jer nisu imali slonovaču.
Genetski misterij: Gdje su muški slonovi bez kljova?
Nije jasno zašto u populaciji Gorongosa nema muških slonova bez kljova, iako bi to moglo biti povezano s jednim od gena uključenih u razvoj kljova, AMELX, koji je također povezan s X-dominantnim i muški smrtnim osobinama. To znači da su muški fetus s mutiranim genima malo vjerojatno preživjeli trudnoću, jer, za razliku od ženki, nemaju drugi X kromosom koji bi neutralizirao AMELX lokuse.
Zaključak: Utjecaj ljudskih aktivnosti na evolucijske procese
Gubitak kljova među slonovima Gorongose fascinantan je primjer kako prirodna selekcija može djelovati brzo i snažno. Ovo je važna lekcija da neke od najjačih evolucijskih snaga ne proizlaze samo iz katastrofalnih događaja u prirodi, već i iz ljudskih postupaka. Kako bismo bolje razumjeli te složene odnose, možda je vrijeme da shvatimo da “ljudski svijet” nije toliko odvojen od “prirodnog svijeta” kao što često volimo pretpostavljati.
Chris T. Darimont i Fanie Pelletier ističu kako ekstremni društveni događaji, poput rata, pokreću intenzivnu i selektivnu eksploataciju slonova te jasno ilustriraju povezivanje između ljudskih društava i evolucijskih procesa u drugim oblicima života. “Napredak u razumijevanju ovih kompleksnih odnosa zahtijevat će više interdisciplinarnih istraživanja”, dodaju uz napomenu da bi evolucijski ekolozi mogli surađivati sa socijalnim znanstvenicima. Ova suradnja mogla bi biti ključ za otkrivanje dubljih veza između ljudskih aktivnosti i promjena u prirodnom svijetu.
