Što su zapravo radile piramide?
Piramide, jedno od najpriznatijih remek-djela drevnog Egipta, dugo su predmet fascinacije i misterije. Dok se većina znanstvenika slaže da su služile kao monumentalni kraljevski grobovi, nisu izostale ni razne kreativne teorije o njihovoj pravoj namjeni, od međudimenzionalnih energetskih kanala do drevnih spremišta žita. Bez obzira na razne spekulacije, postavlja se ključno pitanje: ako su ove masivne egipatske piramide zaista veličanstveni mauzoleji, zašto je tako malo ljudskih ostataka pronađeno unutar njih?
Mit o nepostojećim ljudskim ostacima
Mnogi su čuli da unutar egipatskih piramida nikada nisu pronađeni ljudski ostaci, ali to nije točno. Ostatci kostiju pronađeni su unutar Nedovršene piramide kralja Neferefre, a na temelju fizičkih karakteristika i radiokarbonskog datiranja, vjerojatno su pripadali upravo njemu. Ostatci kralja Djedkare Isesija također su otkriveni u njegovoj piramidi u Saqqari, zajedno s ostacima njegovih kćeri. Iako su pronađeni i mnogi drugi ljudski ostaci unutar ranih piramida, često se čini da ne odgovaraju kraljevima za koje su te strukture pripisane.
Na primjer, ostaci pronađeni u piramidi Djoser, najranijoj poznatoj piramidi u Egiptu, datiraju ili mnogo kasnije nego Treća dinastija, ili u jednom slučaju čak ranije. Drugim riječima, nijedna od pronađenih kostiju nije pripadala kralju Djoseru. Slična situacija se događa i s piramidom Menkaure, gdje datiranje kostiju ne odgovara kralju Mycerinusu, što sugerira da je tu možda postavljen drugi leš.
Preusmjeravanje od piramida
Interesantno je primijetiti da mnogi poznati faraoni nisu bili sahranjeni u visokim piramidama, već u grobnicama iskopanim u stijenama, duboko unutar Doline kraljeva. Među njima je i jedan od najpoznatijih faraona modernih vremena: Tutankamon, “dječački kralj” Novog kraljevstva Egipta, čija je poznata grobnica isklesana u padinama doline blizu drevnog Teba (današnji Luxor).
Ovo pomicanje od sahrana u piramidama ukazuje na bitnu promjenu u tradicionalnim praksama. Tijekom Starog kraljevstva, poznatijeg kao “Era graditelja piramida”, nastale su veličanstvene građevine poput kompleksa piramida u Gizi i Crvene piramide. Međutim, do vremena Novog kraljevstva, egipatska kraljevska obitelj u velikoj su mjeri napustila te monumentalne strukture u korist skrivenijih grobnica, poput Tutove.
Razlozi za prestanak gradnje piramida
Razlog za preusmjeravanje od gradnje piramida nakon Starog i Srednjeg kraljevstva bio je niz čimbenika. Ove masivne građevine bile su nevjerojatno skupe i složene za izgradnju, a što je još važnije, postale su laka meta za pljačkaše grobova. Pljačka je bila stalna prijetnja kroz cijelu povijest drevnog Egipta, osobito tijekom Prvog i Drugog međudimenzionalnog razdoblja, nakon kolapsa Starih i Srednjih kraljevstava. To su bila vremena oslabljenog središnjeg autoriteta, kada je država bila lišena resursa potrebnih za zaštitu kraljevskih grobnica.
Pad Novog kraljevstva također je donio povećanu korupciju i nestabilnost, što je dovelo do još jednog vala intenzivne pljačke grobova. Piramide su, kao monumentalni simboli bogatstva, privlačile pljačkaše iz cijelog kraljevstva. Motivirani očajem ili pohlepom, pljačkaši su upadali u kraljevske grobnice u potrazi za draguljima i zlatnim ukrasima, često uništavajući tragove zločina.
Povijest blaga i pljačke
Izvještaj o priznanju jednog drevnog egipatskog pljačkaša grobova i zidara po imenu Amenpanufer, datiran na 1,110. pr. Kr., svjedoči o pljački: “Otvorili smo njihove sarkofage i njihove kovčege te smo pronašli plemenitu mumiju kralja opremljenu mačem. Bila je tu velika količina amuleta i dragulja na njegovom vratu, a nosio je zlatni šešir. Plemenita mumija kralja bila je potpuno obložena zlatom, a njegovi su kovčezi bili ukrašeni zlatom i srebrom iznutra i izvana, te inkrustirani dragim kamenjem.”
Povijest drevnog Egipta stoga jasno pokazuje da većina piramida ne sadrži tijela faraona, niti njihovo fizičko blago, zbog brojnih valova pljačke kroz njihovu povijest od 4,500 godina. U 21. stoljeću, prirodno je gledati na piramide kao na simbol božanske veličanstvenosti i vječne baštine. Međutim, povijest drevnog Egipta je složena, prožeta vremenima očaja, pljačke i propasti.
