Starenje i promjena obrazaca spavanja: zašto stariji ljudi idu ranije spavati?
Postoji uobičajen stereotip da tinejdžeri spavaju do poslijepodneva, dok se stariji ljudi bude zore. Ispostavlja se da u ovom stereotipu ima malo istine, a to je zapravo dio prirodnog procesa starenja. Stručnjaci preporučuju da ljudi spavaju sedam ili više sati svake noći i da odlaze na spavanje u isto vrijeme svake večeri. Međutim, kako ljudi ulaze u srednje godine, prosječno vrijeme spavanja smanjuje se za 30 minuta svake deset godina, a također se obično odlazi na spavanje ranije i budi se ranije.
Uzroci promjena obrazaca spavanja s godinama
Postoji mnogo razloga zašto se ovo događa, a jedan od glavnih faktora su promjene u mozgu. S godinama, sposobnost mozga da reagira na podražaje opada. Dr. Sairam Parthasarathy, direktor Centra za znanost o spavanju i cirkadianim ritmovima na Sveučilištu u Arizoni, napominje da “mreža u mozgu vjerojatno ne osjetiti i ne reagira na podražaje onako kako bi trebala zbog starenja mozga.” Ti podražaji uključuju svjetlost, društvene signale, vrijeme obroka i fizičku aktivnost.
Kada se osoba zatvori u prostoriju bez svjetlosti ili hrane, osim što je to oblik mučenja, izuzetno je teško odrediti koji je dan i koje je vrijeme. Tijekom adolescencije, naš mozak prima sve te signale. Međutim, za starije osobe ti signali se ne povezuju u mozgu zbog prirodnih degenerativnih procesa. Ovo je jedan od razloga zašto se starije osobe brže umaraju i možda će se ranije zavući u krevet, a stoga i ranije ustati.
Uloga vida u cirkadianim ritmovima
Oči također igraju ključnu ulogu u primanju vanjskih signala, a kako starimo, naš vid se mijenja. Profesorica Cindy Lustig, članica laboratorija za kogniciju i starenje na Sveučilištu u Michiganu, ističe: “Jedan od razloga za to je promjena vida koja dolazi s godinama, a koja smanjuje intenzitet svjetlosne stimulacije koju naš mozak prima, što igra važnu ulogu u ‘postavljanju’ našeg cirkadianog sata.”
Ove promjene utječu i na osobe s kataraktama, česta stanja koja obično pogađaju stariju populaciju. Kako bolest napreduje, leća u oku razvija mutne mrlje, a to utječe na percepciju svjetlosti. Dr. Parthasarathy navodi da “ako postoje katarakte, večernja svjetlost ne ulazi u oči u istoj mjeri, pa prema mozgu zalazak sunca dolazi ranije nego što zapravo jest.” To može rezultirati povećanjem razine melatonina, hormona spavanja, koji obično počinje rasti kada sunce zađe.
Zaključak: prirodne promjene u obrascima spavanja
U konačnici, ranije odlazak na spavanje i buđenje prirodan je dio procesa starenja – čak i ako ste u mladosti bili noćna ptica. Naša tijela i mozgovi se mijenjaju, a to utječe na naše navike spavanja. Važno je razumjeti ove promjene kako bismo ih lakše prihvatili i prilagodili svoje svakodnevne rutine. Također, svaki sadržaj u ovom članku potvrđen je od strane fact-checkera kao točan u trenutku objave, uz napomenu da se tekstovi, slike i poveznice mogu mijenjati kako bi se osigurala ažurnost informacija.
