Mit o “lijevo-moždanom” i “desno-moždanom” razmišljanju: Što znanost zaista kaže?
U današnje vrijeme često se govori o tome kako su ljudi “lijevo-moždani” ili “desno-moždani”. Iako ne postoji znanstvena podloga koja potkrepljuje ovu teoriju, mit o tome da su “lijevo-mođani” ljudi s jakim logičkim i matematičkim sposobnostima, dok su “desno-moždani” kreativniji i intuitivniji, i dalje je prisutan. U stvarnosti, istraživanja do sada nisu pronašla dokaze da bilo koja hemisfera mozga ima dominantan utjecaj na osobnost pojedinca.
Specijalizacija moždanih hemisfera
Unatoč tome, istina je da su hemisfere mozga specijalizirane te da se određeni zadaci uglavnom kontroliraju od strane određenih područja mozga, s jedne ili druge strane. Mnogi od otkrića u ovom području proizašli su iz pionirskih eksperimenata sredinom 20. stoljeća.
Neuroscientist Roger Sperry prvi je put postao zainteresiran za uloge dviju hemisfera mozga kada je primijetio nešto neočekivano. Godinama ranije, neurokirurg William van Wagenen razvio je kirurgijski postupak za liječenje otpornog epilepsije koji je uključivao doslovno “presijecanje” mozga. Tijekom ove operacije, corpus callosum, skup milijuna živčanih vlakana koja povezuje lijevu i desnu hemisferu, se prekida.
Izvanredni eksperimenti s mačkama
Naizgled ozbiljna procedura, zar ne? Mislili biste da bi prekinuta povezanost imala značajan utjecaj na pacijenta. Međutim, Sperry je bio iznenađen što pacijenti koji su podvrgnuti presijecanju corpus callosuma nisu pokazivali teže posljedice. Potraga za odgovorima dovela ga je do zanimljivih eksperimenata, uključujući one s podijeljenim mozgovima mačaka.
Mačke su bile obučene da prepoznaju dva različita drvena bloka označena krugom ili križem, dok su im oči pokrivene naizmjenično. Kada su gledale blokove s jednim okom, učile su da ispod kruga ima hrane, dok je križ označavao neizvjesnost. Kada su im obje oči bile otkrivene, činilo se da ne mogu zapamtiti koji blok sadrži poslastice. Sperry je posumnjao da, s onemogućenim komuniciranjem između hemisfera, mačke djeluju kao da koriste dva odvojena mozga istovremeno.
Eksperimenti s majmunima i ljudima
Sperry je zatim proširio svoje eksperimentiranje na majmunima koristeći pametan sustav zrcala koji im je omogućio da drže oba oka otvorena dok su gledali različite poglede. Umjesto blokova, majmuni su pritiskali dva različita gumba, a jedan od njih bi im omogućio da dobiju užinu. Unatoč tome što su bili u međusobnom učenju dva zadatka, savladali su ih brže nego što bi inače bilo moguće.
Napokon, eksperimentiranje je napredovalo do ljudskih subjekata, koji su već bili podvrgnuti presijecanju corpus callosuma zbog epilepsije. Sperry je otkrio da sudionici mogu procesirati i ponoviti riječ koju su vidjeli samo kad su je gledali desnim okom, što ukazuje na to da je područje mozga odgovorno za jezik smješteno u lijevoj hemisferi.
Važnost otkrića Rogera Sperryja
Jedno od najvažnijih otkrića pokazalo je da, iako su jezične funkcije lijevo-lateralizirane, desna hemisfera zadržava osnovne sposobnosti prepoznavanja riječi. Sperryjeva otkrića dovela su do dobitka Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1981. godine, a njegov rad značajno je doprinio našem razumijevanju viših funkcija mozga.
Na kraju, putem svojih istraživanja, Roger Sperry je otvorio nova vrata u znanosti o mozgu, pružajući nam uvid u njegov unutarnji svijet koji je do tada bio gotovo potpuno skriven. Njegova otkrića su ponudila posve novu dimenziju u našem shvaćanju složenosti ljudskog mozga.
Zaključak
Miti o “lijevo” i “desno” mozak ne mogu se potvrditi znanstvenim dokazima, ali istraživanja kao što su Sperryjeva doprinose našem razumijevanju kako hemisfere mozga zapravo funkcionišu. Ova saznanja ne samo da su promijenila način na koji gledamo na ljudsku prirodu, nego i na buduće istraživačke pravce u neuroznanosti.
