Nova Istraživanja o Vikingima u Americi
Svima je poznato da Kristofor Kolumbo nije bio prvi Europljanin koji je kročio na američko tlo. Na primjer, znamo da su se Vikinzi nalazili na Newfoundlandu prije tisuću godina, no ostaje misterij što su točno radili dok su bili tamo. Međutim, nova analiza drevnih artefakata od valušovine donosi neka zanimljiva saznanja.
Razvoj analize i istraživanja
U ovom istraživanju, znanstvenici su analizirali DNA iz više od 30 artefakata prikupljenih u Vikingškom Atlantiku, koristeći metode eksperimentalne arheologije. Rezultati su pokazali da je valušovina potekla iz specifičnih populacija moržava u Arktiku, što je omogućilo rekonstruiranje puta njenog povratka u Europu.
„Ono što nas je iznenadilo je da je velika količina valušovine koja je izvezena u Europu potekla iz izuzetno udaljenih lovišta smještenih duboko u visokome Arktiku“, izjavio je Peter Jordan, profesor arheologije na Sveučilištu Lund i jedan od autora novog istraživanja. „Ranije se smatralo da su Norvežani lovili morže u blizini svojih naselja u jugozapadnoj Grenlandu“, dodao je on.
Trgovina između dviju kultura
Ova nova perspektiva oslikava sliku trgovine visoko u arktičkom krugu – spoj Stari i Novog svijeta. Jordan je istaknuo: „Bila bi to interakcija dviju potpuno različitih kulturnih svjetova.“ Norvežani na Grenlandu su imali europske crte lica, vjerojatno su nosili brade i odjeću od vune, te plovili brodovima napravljenim od dasaka. Lovili su morže pomoću koplja s željeznim vrhom.
Nasuprot tome, Tuniiti i Thule Inuiti, s kojima su Vikinzi vjerojatno trgovali, imali su više azijske crte lica i nosili su odjeću od krzna, prilagođenu surovom i hladnom okruženju. Lovili su morže s otvorenih voda koristeći sofisticirane harpun i kajake te umijake napravljene od životinjske kože i drva.
Pitanje trgovine ili lova?
Postavlja se pitanje: zašto su istraživači tako sigurni da se radilo o miroljubivoj trgovini između dviju tako različitih kultura? Kako znaju da Vikinzi nisu sami lovili morže u Arktiku? Tim je odlučio istražiti ovu dilemu prelazeći trgovačke i lovačke rute, ploveći prema sjeveru u norveškim brodovima kako bi otkrili na koji su način Vikinzi mogli izvesti svoje puteve.
„Lovci na morže su vjerojatno polazili iz Norveških naselja čim se led povukao“, objašnjava Greer Jarrett, doktorand na Sveučilištu Lund i jedan od autora istraživanja. „Oni koji su se upućivali prema najdaljem sjeveru imali su vrlo kratko sezonsko razdoblje unutar kojeg su mogli putovati duž obale, loviti morže, obrađivati kožu i valušinu te se vratiti kući prije nego što se mora ponovno zamrzne.“ Ove izuzetno teške uvjete, zajedno s rastućom potražnjom za valušinom u Europi, vjerovatno su potaknuli premještanje s lova na trgovanje s Inuitima.
Fascinatne povijesne interakcije
Ova istraživanja otkrivaju fascinantnu priču o nekim od najranijih susreta između Europljana i Sjevernih Amerikanaca te pružaju primamljiv dokaz o tome kako su ti susreti mogli izgledati. No, ne smijemo zaboraviti da istraživači ističu kako imamo samo pola slike. „Moramo uraditi još mnogo posla kako bismo pravilno razumjeli ove interakcije i motive“, naglašava Jordan, „osobito iz perspektive lokalnog stanovništva kao i ‘Eurocentričnog’ Norvežanina.“
Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Science Advances, a nastavit će otkrivati nove informacije o fascinantnom susretu dviju različitih kultura kroz povijest.
