Otkrivena Tajna “Misteriozne Erupcije” iz 1831. Godine
Prije gotovo 200 godina, Sunce je izgledalo kao da je poprimilo čudnu boju, što je dovelo do dva nevjerojatno hladna godišnja doba širom svijeta. Iako su znanstvenici dugo smatrali da je ovaj neobičan učinak uzrokovan erupcijom, nikada nisu mogli odrediti koji je vulkan odgovoran – sve do sada.
Utjecaj Erupcije na Klimu
Poznato je da je ta “misteriozna erupcija” rezultirala kratkim, oštrim hlađenjem između 1831. i 1833. godine, smanjivši prosječnu temperaturu za otprilike 1°C (1.8°F). Njemački kompozitor Felix Mendelssohn bilježi: “Pustinjačko vrijeme, ponovo je kišilo cijelu noć i jutro, hladno je kao u zimi, i već ima dubokog snijega na najbližim brdima.” U kolovozu 1831. dolaze izvještaji iz cijelog svijeta – uključujući Kinu, Europu, SAD i Karibe – o Suncu koje izgleda “plavo, ljubičasto i zeleno.” Ovaj fenomen vjerojatno su uzrokovali vulkanski pepeo i plinovi koji su na neobičan način raspršivali sunčevu svjetlost.
Konačno Otkriće: Zavaritskii Kaldera
Postojale su pretpostavke da bi erupcija mogla biti povezana s vulkanom Babuyan Claro na Filipinima ili erupcijom Ferdinandea blizu Sicilije, no nova istraživanja otkrivaju novog krivca. Znanstvenici s Univerziteta St Andrews u Škotskoj prikupili su čvrste dokaze da je vulkanska erupcija došla iz Zavaritskii kaldere na nenastanjenom otoku Simushir, dijela Kurilskih otoka u ruskom Dalekom Istoku, nedaleko od Japana.
Metodologija Istraživanja
U istraživanju su koristili geokemijsku analizu uzoraka leda, koja je otkrila “savršenu podudarnost otiska” pepeo koji je rezultat erupcije. Dr. Will Hutchison, glavni autor studije sa Škole za zemljopis i okolišne znanosti na Univerzitetu St Andrews, rekao je: “Analizirali smo kemiju leda s vrlo visokom vremenskom rezolucijom. To nam je omogućilo da precizno odredimo vrijeme erupcije u proljeće-ljeto 1831., potvrdimo da je bila vrlo eksplozivna i izvučemo male komadiće pepela.” Taj trenutak u laboratoriju kada su zajedno analizirali pepeo iz vulkana i pepeo iz uzoraka leda bio je pravi “eureka” trenutak.
Posljedice i Važnost Istraživanja
Ovo istraživanje naglašava snagu vulkanskih erupcija i njihovu sposobnost utjecaja na život na Zemlji. Vulkan može značajno utjecati na klimu ispustivši plinove i čestice u atmosferu, što dovodi do kratkoročnog hlađenja i, u nekim slučajevima, doprinosi dugoročnom zagrijavanju. Na primjer, erupcija planine Pinatubo na Filipinima 1991. godine ispuštena je najveća količina sumpor-dioksida ikad izmjerena, uzrokujući pad globalne temperature za otprilike 0.5°C (0.9°F) na jednu do tri godine.
Ako bi se danas dogodila još jedna erupcija slična onoj iz 1831., posljedice bi bile značajne. “Postoji mnogo vulkana poput ovog, što pokazuje koliko će biti teško predvidjeti kada ili gdje bi se mogla dogoditi sljedeća velika erupcija,” dodao je dr. Hutchison. “Kao znanstvenici i kao društvo, moramo razmotriti kako koordinirati međunarodni odgovor kada se dogodi sljedeća velika erupcija poput one iz 1831.” zaključio je.
Zaključak
Nova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otvara vrata boljem razumijevanju utjecaja vulkanskih erupcija na klimu i život na Zemlji. Ova istraživanja podsjećaju nas da priroda može biti izvor nepredvidivih promjena s dugotrajnim posljedicama.
