Razumijevanje Kolapsa Brončanog Doba
Prije nešto više od 3.200 godina, činilo se da čovječanstvo dostiže neviđene visine. U istočnom Mediteranu, sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, kompleksne i visoko organizirane civilizacije povezivale su se kroz diplomaciju, trgovinu i razmjene. Kulture su cvjetale, a gradovi su rasli. No, sve se to počelo raspadati, a nitko zapravo ne zna zašto.
Posljedice Kolapsa Brončanog Doba
Neke od glavnih civilizacija koje su bile pogođene kolapsom Brončanog doba uključivale su Srednje Asirsko Carstvo u Mezopotamiji, Novo Kraljevstvo Egipta, Babilonce, Hetitsko Carstvo u Anadoliji, Trojance, Mikene u Grčkoj i Minojce na Kreti. Nakon ovog kolapsa, mnoge od ovih civilizacija ušle su u svojevrsno “mračno doba”, obilježeno minimalnim tehnološkim ili kulturnim napretkom te društvenom stagnacijom. Sve su se ove društvene zajednice uzdizale tijekom Brončanog doba, razdoblja koje je počelo oko 3300. godine pr. Kr., kada su se koristili brončani alati, proizvedeni taljenjem bakra u kombinaciji s kositrom, arsenikom ili drugim metalima.
Tehnološke Inovacije
Ova tehnološka inovacija stvorila je jači i trajniji materijal od ranije dostupnih metala, omogućujući tim društvima značajnu prednost u oružju, izradi alata, inženjeringu i umjetnosti. Osim toga, ova revolucija postavila je temelje za razvoj većih urbanih centara, uspostavu složenih društvenih hijerarhija te izum raznih pisama, poput klinastog pisma.
Razlozi za Kolaps
Razlozi za ovaj prosperitetan mrežni kolaps u 12. stoljeću pr. Kr. ostaju zagonetka. U svojoj knjizi iz 2014. godine, američki arheolog Eric Cline ističe 1177. pr. Kr. kao ključan trenutak kada se situacija značajno pogoršala. No, kako on napominje, složeni sustavi ne propadaju preko noći. Tijekom nekoliko desetljeća, pobune su harale, ratovi su izbili, gradovi su propadali, a pisma su nestajala, dok su kulture bile doslovno izbrisane.
Teorije o Uzrocima
- Morski Narodi: Jedno dugo prihvaćeno objašnjenje uključuje dolazak nove dominantne sile – „Morskih naroda“. Ova grupa osvajača nije ostavila nikakve monumente niti pisane zapise, pa je njihova identitet i dalje predmet rasprava.
- Unutarnji problem: Mnoge kasno brončane civilizacije imale su “fatalne centralizirane i složene” političke strukture, što ih je činilo ranjivima na nejednakost i eksploataciju, što je dovelo do društvene nestabilnosti.
- Ekološka katastrofa: Studija iz 2013. godine proučila je pelud iz sedimenta drevnog jezera i otkrila dokaze o klimatskim promjenama u to vrijeme, što je dovelo do suša, nestašica hrane i gladi.
Pouke iz Povijesti
Kao što Cline ističe, kolaps Brončanog doba vjerojatno je rezultat „savršene oluje nedaća“. Povijest nas podsjeća da nijedna civilizacija, ma koliko moćna ili napredna bila, nije imuna na kolaps. Kada su velike civilizacije Brončanog doba bile na uzletu, malo tko je mogao predvidjeti da će njihovi grandiozni gradovi i ideje na kraju nestati u zaboravu. No, s pravom kombinacijom klimatskih promjena, unutarnjih sukoba i tehnoloških promjena, čak i najsnažnije civilizacije mogu lako posrnuti i pasti.
Pregledajući ovu povijesnu enigmu, možemo naučiti mnogo o krhkosti ljudskog postojanja i snagama koje oblikuju naše svjetove.
