Odnos prema znanosti u eri nepovjerenja
Nepovjerenje prema znanosti postalo je sveprisutna tema u cijelom svijetu, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Javno mišljenje o određenim znanstvenim pitanjima, posebno o COVID-19 i klimatskim promjenama, često je pod utjecajem političke pristranosti i teorija zavjere. Prema novoj studiji, podrška bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu značajan je faktor koji može predvidjeti hoće li osoba odbiti znanstveni konsenzus o ovim temama.
Utjecaj populizma na percepciju znanosti
Drugim riječima, privrženost populističkoj konzervativnoj ideologiji i “Trumpizmu” povećava vjerojatnost da osoba neće vjerovati u prihvaćene znanstvene činjenice o COVID-19 i klimatskim promjenama. Ova dva pitanja predstavljaju najistaknutije prepreke, no Trumpizam je također povezan s uvjerenjima u mnoge druge ekstremne anti-znanstvene ideje, iako u manjoj mjeri.
Studija prikazuje: “Odobravanje Trumpa korelira s drugim teorijama zavjere ili stavovima protiv znanosti. Trumpisti pokazuju višu saglasnost ne samo s teorijama zavjere o ravnoj Zemlji i sletanju na Mjesec, već i s uvjerenjima da vakcine uključuju mikročipove za praćenje, te da su opasnosti od COVID-19 pretjerane od strane znanstvenika.” Također se ističe kako Trumpisti izražavaju manju saglasnost s znanstvenim zaključcima o tome da je Zemlja stara milijarde godina, da su ljudi evoluirali iz ranijih oblika života te da ljudske aktivnosti mijenjaju klimu ili da su vakcine većinom korisne.
Studija i njeni nalazi
Istraživanje je proveo profesor sociologije Lawrence Hamilton sa Sveučilišta New Hampshire, a koristi statističku analizu kako bi razumio javne percepcije o okolišu, izvorima energije i klimatskim promjenama. Kako bi došao do svojih zaključaka, analizirao je podatke iz online ankete pod nazivom POLES 2021, koju je ispunilo 1,134 odraslih osoba iz SAD-a tijekom ljeta i ranog jeseni 2021.
Anketa je sadržavala razna pitanja o sociopolitičkoj identitetu ispitanika i njihovim stavovima prema klimatskim promjenama i COVID-19. Ključni nalazi studije uključuju:
- Konservativni politički identitet tradicionalno je povezan s nižom zabrinutošću za ekološke probleme.
- Odbacivanje snažnih državnih intervencija, poput lockdowna i obveznih vakcina, sve je prisutnije.
- Populizam je povećao nepovjerenje prema “establishmentu”, izazivajući jaču polarizaciju u društvu.
Što donosi budućnost?
Iako Donald Trump više nije u Bijeloj kući od 2020. godine, ostaje dominantna figura u američkoj politici i njegova kampanja za predsjednika 2024. dobiva značajnu podršku. Što god budućnost donijela, čini se da su anti-znanstveni sentimenti daleko od završetka.
Studija ne nudi rješenja za vraćanje povjerenja javnosti u znanost, kao ni prognoze kako bi se ovaj anti-znanstveni trend mogao razvijati u budućnosti. Kako se ističe: “Iako je osobna budućnost Trumpa neizvjesna, njegovi duboki utjecaji na američko društvo vjerojatno neće nestati ubrzo; pod određenim scenarijima mogu se čak intenzivirati.”
U zaključku, izazov za društvo ostaje kako ponovo izgraditi povjerenje u znanost u vremenu kada su teorije zavjere i politička polarizacija na vrhuncu.
