Marie Curie: Trud i Nasljedstvo Neizmjerne Vrijednosti
Marie Curie ostala je zapamćena po svom pionirskom radu na polju radioaktivnosti, što joj je donijelo dva Nobelova priznanja te titulu “majka moderne fizike”. Unatoč tome što je njeno istraživanje radioaktivnih elemenata polonija i radija osiguralo trajnu znanstvenu baštinu, ti isti elementi ostavili su vidljive posljedice na njezino zdravlje.
Pionirka u Znanosti
Marie Curie bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, ali i jedina koja je nagradu osvojila u dvjema različitim disciplinama. Njezin put u znanost započeo je 1896. godine kada je francuski fizičar Henri Becquerel otkrio da uranovski soli isijavaju zrake slične X-zrakama, koje mogu prolaziti kroz različite materijale. Ovo otkriće inspiriralo je Curie da istraži Becquerelova otkrića u sklopu svoje istraživačke teze.
U suradnji s mužem, Pierrom Curiejem, 1898. godine otkrila je radij i polonij, dva nova radioaktivna elementa. Ovo značajno postignuće rezultiralo je time da su Curie i Becquerel podijelili Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine.
Osvojena Nobelova Nagrada za Kemiju
Godine 1911., nakon osobne tragedije koja je pogodila njezinu obitelj (Pierre Curie je iznenada preminuo 1906.), Curie je osvojila Nobelovu nagradu za kemiju za izolaciju čistog radija. Ova nagrada otvorila je vrata njenim daljnjim istraživanjima o kemiji radioaktivnih tvari i njihovim medicinskim primjenama. Treba napomenuti da bi bez Curieinog rada današnji tretmani raka vjerojatno bili daleko manje razvijeni.
Posljedice Izloženosti
Unatoč svom zalaganju za oprez prilikom rad s radioaktivnim materijalima, Curie je platila visoku cijenu zbog dugotrajne izloženosti tim tvarima. Umrla je 4. srpnja 1934. od aplastične anemije, uzrokovane njenim radom s radijem. Aplastična anemija nije obična anemija; to je rijetko stanje krvi koje se pojavljuje kada koštana srž ne može proizvesti dovoljno novih krvnih stanica za pravilno funkcioniranje tijela.
Počivalište Marie Curie
Kada je Curie umrla, njezino tijelo bilo je toliko radioaktivno da je morala biti pokopana u lijesu obloženom olovom. Međutim, taj je podatak otkriven tek 1995. kada je njezina grobnica iskopana. Francuske vlasti planirale su premještanje Curie i njezina muža u nacionalni mauzolej, Panthéon, u znak zahvalnosti za njihov doprinos znanosti i francuskoj povijesti.
Tijekom iskopavanja grobnice, otkriveni su normalni nivoi radiacije koji su porasli pri otvaranju groba. Prvotno, čini se da je Curiein lijes bio drveni, no kada je otvoren, otkriveno je da je obložen s 2.5 milimetara olova. Kasnija ispitivanja pokazala su da je Curieino tijelo iznimno dobro očuvano uz vrlo niske razine alfa i beta kontaminacije, što upućuje na to da je kasnije u životu pokušavala smanjiti izloženost radijaciji.
Ostaci Njene Baštine
Međutim, manje se može reći o njenoj opremi. Nakon 100 godina, mnogi njezini predmeti, uključujući namještaj, kuharice, odjeću i laboratorijske bilješke, ostali su iznimno radioaktivni. Te bilješke pohranjene su u kutije obložene olovom u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Posjetitelji koji traže pristup ovim predmetima moraju potpisati odricanje od odgovornosti i nositi zaštitnu odjeću kako bi se spriječila izloženost radiju-226.
S obzirom na to da taj izotop ima poluživot od oko 1,600 godina, vjerojatno će ovi važni dokumenti ostati trajni podsjetnik na njezinu moćnu baštinu.
Završna Riječ
Marie Curie ostavila je neizbrisiv trag u znanosti, a njezina posvećenost i hrabrost nadahnjuju generacije istraživača koji slijede njezin put.
