Fascinantni Svijet Gljiva i Njihova Uloga u Energiji
Gljive su znanstvenike fascinirale desetljećima, pa čak i stoljećima. Na našoj planeti postoji približno 200.000 poznatih vrsta gljiva, koje su bliže povezane s životinjama nego s biljkama. Najveći organizam na svijetu je zapravo gljiva, a neke vrste čak svijetle u tami. Ako ste gledali ili igrali The Last of Us, znate da parazitska gljiva Cordyceps inficira svoje domaćine kolonizirajući i konzumirajući njihova tijela (u stvarnom svijetu, ova gljiva zaražava insekate, a ne brine se o ljudima još dugo). Unutar trogodišnjeg projekta podržanog programom financiranja Microbials Gebert Rüf Stiftung, istraživači iz Empa-e, Švicarskih saveznim laboratorijima za znanost o materijalima i tehnologiju, otkrili su novu primjenu za gljive – razvili su 3D ispisani, biorazgradivi gorivni članak koji zahtijeva hranjenje umjesto punjenja.
Inovacije u Energiji: Mikroorganizmi kao Izvor Električne Energije
Iako ova “gljivna baterija” (tehnički gledano, radi se o mikrobnim gorivnim ćelijama, a ne klasičnim baterijama) proizvodi samo skromne količine električne energije, Empa navodi da može opskrbljivati uređaje poput temperaturnih senzora tijekom nekoliko dana. Mikrobnim gorivnim ćelijama se ostvaruje proizvodnja električne energije iskorištavanjem metabolizma živih organizama.
Kombinacija Gljiva za Funkcionalne Gorivne Ćelije
U prošlosti su se u ovakvim projektima koristile bakterije. No, Empa-ina inovacija kombinira dvije vrste gljiva: kvasnu gljivu na anodnoj strani, koja oslobađa elektrone, i bijelu truležnu gljivu na katodnoj strani, koja proizvodi enzim koji hvata i provodi te elektrone. “Po prvi put smo kombinirali dvije vrste gljiva kako bismo stvorili funkcionalnu gorivnu ćeliju,” objašnjava istraživačica Empa-e Carolina Reyes.
Ekološke Prednosti Živih Baterija
Umjesto da gljive dodaju u unaprijed sastavljenu bateriju, istraživači su integrirali gljive izravno u strukturu 3D ispisane baterije. Elektrodi su pažljivo dizajnirani kako bi osigurali hranjive tvari gljivama, dok su ostali biorazgradivi i provodljivi. Tradicionalno odlaganje baterija predstavlja ekološke izazove, jer mnoge sadrže toksične materijale koji mogu zagađivati tlo i vodu ako se ne usmjere ispravno. “Žive baterije” Empa-e nemaju taj problem, jer se samostalno probavljaju – konzumirajući tintu na bazi celuloze u koju su ugrađene gljive – nakon što ispunjavaju svoje svrhe.
Pristup Pohrani i Aktivaciji
Kao glavni izvor hranjivih tvari, istraživači dodaju jednostavne šećere u baterijske ćelije. “Možete pohraniti gljivne baterije u suhom stanju i aktivirati ih na licu mjesta jednostavnim dodavanjem vode i hranjivih tvari,” dodaje Reyes. Iako ova ideja obećava, projekt se suočava s izazovima zbog složenosti rada s živim materijalima, spajajući mikrobiologiju, znanost o materijalima i elektrotehniku.
Zaključak: Budućnost Energije iz Gljiva
Empa planira eksperimentirati s različitim vrstama gljiva u budućnosti u nadi da će pronaći kombinacije koje će učiniti gljivnu bateriju snažnijom i dugotrajnijom. Ova inovativna tehnologija može značajno pridonijeti održivoj energiji i činiti svijet boljim mjestom za život. Pratite nas za više informacija o ovoj uzbudljivoj temi!
