Razumijevanje Preživjele Pristranosti kroz Primjere iz Povijesti
Svima nam je poznata izreka da su često slike koje vidimo na društvenim mrežama mnogo upravljene našim predrasudama. No, je li vam ikad palo na pamet koliko je važno analizirati te pristranosti? Što duže provodite na Facebooku, to je vjerojatnije da ćete naići na postove poput „Nisam imao pojaseve/sigurnosne značajke kada sam bio dijete i još uvijek sam preživio“, ili „Moj djed je svakodnevno pušio i živio do 95.“ Ovi primjeri predstavljaju fenomen poznat kao „preživjela pristranost“. Kada govorimo o ovom konceptu, možemo se pozvati na nevjerojatne primjere iz prošlosti, poput Prvog i Drugog svjetskog rata.
Što je točno preživjela pristranost?
Preživjela pristranost govori o percepciji da su određene aktivnosti manje opasne nego što jesu, isključivo zato što svjedočimo iskustvima preživjelih. Na primjer, rijetko čujemo priče onih koji nisu preživjeli poput našeg strica Billa koji je mogao reći: „Pijao sam 35 limenki Budweisera prije vožnje i odmah umro“. Istina je, stric Bill više nije s nama, a to je ilustracija kako se fokusiramo samo na one koji su preživjeli.
Primjeri iz povijesti: Šljem i Avioni
Kada razmatramo temu preživjele pristranosti, ne možemo a da ne spomenemo vojne primjere. Mnogi zanimljivi slučajevi otkrivaju koliko može biti zavaravajuće vjerovati samo preživjelima.
Šljem iz Prvog svjetskog rata
Ovo je priča koja, iako vjerojatno apokrifna, ilustrira važnost zaštitne opreme. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojni zapovjednici primijetili su nagli porast povreda glave među vojnicima. Njihovo objašnjenje? Novi šljem, poznati kao Brodie šljem, mogao je biti uzrok tih ozljeda. Ipak, istina je bila suprotna; više vojnika je preživljavalo zahvaljujući šljemu, a ne obratno.
Avioni u Drugom svjetskom ratu
Tijekom Drugog svjetskog rata, Amerikanci su pokušavali smanjiti broj žrtava u zračnim eskadrilama. Avioni koje su se vraćali često su bili puna rupa od metaka u tri ključne zone: trup, vanjska krila i rep. Inženjeri su smatrali da trebaju ojačati te dijelove, vjerujući da su najugroženiji. Međutim, statističar Abraham Wald primijetio je da ovo razmišljanje ignorira ključne podatke. Pokazalo se da su avioni koji su preživjeli vjerojatno bili pogođeni u drugim dijelovima koji nisu prikazani u preživjelim modelima.
Zaključak
Razumijevanje preživjele pristranosti je ključno kako bismo ispravno analizirali rizike i opasnosti oko nas. Umjesto da se fokusiramo samo na primjere preživjelih, trebamo uvažiti sve aspekte i perspektive kako bismo dobili punu sliku. Uvijek imajte na umu, ono što vidimo nije uvijek cijela istina – povijest nas često podsjeća na to!
