Fenomen neobičnog ponašanja na aerodromima i letovima
Mnogi od nas su svjedoci neobičnog i čak anti-socijalnog ponašanja u zračnim lukama ili tijekom letova. Ove situacije mogu varirati od benignih radnji, poput spavanja na podu ili izvođenja joge ispred sustava za prikaz informacija o letovima, do ozbiljnijih incidenata kao što su pijane svađe u ranim jutarnjim satima ili pokušaji otvaranja vrata aviona tijekom leta.
Rastući problemi s “zračnim bijesom”
Sve češće, svjedočimo porastu incidenata zračnog bijesa i preusmjeravanja letova. Takvi događaji su potaknuli zahtjeve za smanjenjem ili čak zabranom prodaje alkohola u zračnim lukama i avionima. Primjerice, RyanAir je zatražio ograničenje na dva pića u barovima zračne luke kako bi spriječio pijane incidente tijekom letova.
Zašto se ponašamo drugačije na aerodromima?
Razlog za ovakvo ponašanje može se tumačiti psihološkim aspektima. Mnogi putnici doživljavaju aerodrom kao početak avanture, što može promijeniti njihovo raspoloženje. Oni se žele opustiti i uživati u svojoj odmorištu. Nasuprot tome, neki su zabrinuti zbog leta, što ih može navesti na neobično ponašanje ili sklonost alkoholu.
Buka i gužva na aerodromima također doprinose stresu. Kao što pokazuje područje okolišne psihologije, ljudi su izuzetno osjetljivi na svoja neposredna okruženja, a gužva i buka mogu lako uzrokovati preopterećenje stresom. To dugoročno može izazvati iritabilnost, a ljudi skloni anksioznosti često su skloniji bijesu.
Pogled na aerodrome kroz prizmu psihogeografije
Pogledajmo aerodrome i kroz prizmu psihogeografije, koja proučava utjecaj prostora na emocionalno stanje ljudi. U keltskoj kulturi postoji koncept “tanak mjesta”, gdje je veo između materijalnog i duhovnog svijeta tanak. Aerodromi predstavljaju slične “tankih mjesta”, gdje se granice gube.
Kada prođemo kroz sigurnosne provjere, ulazimo u “ničiju zemlju” između zemalja, a koncepcija mjesta postaje nejasna. Vrijeme također postaje zamućeno, jer dok ulazimo u avion, nalazimo se u prijelaznom prostoru između dviju vremenskih zona.
Osobne granice i socijalna kohezija
Aerodromi su područja u kojima postaju fluidne osobne granice. Uz anti-socijalno ponašanje, primjerice, ljudi često dijele svoje planove putovanja s nepoznatim osobama. Ova neobična intimnost može proizlaziti iz smanjenja uobičajenih društvenih inhibicija, a alkohol može dodatno olakšati ovu socijalnu koheziju.
Utjecaj dezorijentacije
Ova dezorijentacija može rezultirati osjećajem izgubljenosti. Bez uobičajenih oznaka vremena i prostora, možemo se osjećati kao da plovimo bez cilja. Ipak, za neke ljude, ovaj osjećaj može biti oslobađajući. Privremeni bijeg od stresa svakodnevnog života često donosi olakšanje i priliku za eksperimente s identitetom, poput likova iz sapunica koji se žele osloboditi svojih ustaljenih uloga.
Zaključno razmišljanje
Na kraju, bez obzira na to osjećamo li se tjeskobno ili oslobođeno, ovakve situacije često nas potiču na ponašanje koje nije u skladu s našim svakodnevnim ja. U skladu s teorijama Sigmunda Freuda, to možemo tumačiti kao prelazak iz normalnog, civiliziranog ega u primitivniji, instinktivni dio psihe.
Dok se suočavamo s izazovima koji dolaze s putovanjem, važno je razmotriti kako ta iskustva oblikuju naše ponašanje. Mogućnost da se ograniči prodaja alkohola na aerodromima može izgledati radikalno, ali kada granice propadnu, to može biti jedina nada za održavanje reda.
— Steve Taylor, viši predavač psihologije, Leeds Beckett University
