Planeta Venera: Najgori blizanac Zemlje u novom svjetlu
Venera, često opisivana kao najgori blizanac Zemlje, predstavlja fascinantnu pojavu u našem Sunčevom sistemu. Iako ima gotovo jednake dimenzije kao naša planeta, prekriva je gusta, kiselinska atmosfera koja stvara uvjete nalik paklu. Zanimanje za Venerine oblake i njihovu promjenu na duge staze postaje sve jasnije zahvaljujući novim zapažanjima. Kao rezultat neplaniranih otkrića satelita koji kruže oko Zemlje, postoje nove informacije koje bi mogle popuniti praznine u našem znanju o ovoj tajanstvenoj planeti.
Tehnologija koja će promijeniti naše razumijevanje Venusovih oblaka
Sateliti Himawari-8 i Himawari-9, lansirani 2014. i 2016. godine, japanski su meteorološki sateliti osmišljeni za proučavanje globalnih atmosferskih fenomena. Opremljeni su višespektralnim instrumentima poznatim kao Advanced Himawari Imagers (AHIs), koji su sposobni zabilježiti Veneru na rubu Zemlje kada su u pravo vrijeme poravnati. Tim s Tokijskog sveučilišta, predvođen istraživačem Gaku Nishiyamom, uočio je da ovi instrumenti mogu mjeriti varijacije temperature na vrhu Venerinih oblaka.
- Podaci su prikupljani od 2015. do 2025. godine, omogućujući ključno praćenje bliske stjenovite planete.
- Nishiyama je izjavio: “Atmosfera Venere pokazuje promjene u refleksiji i brzini vjetra tijekom godina; no, nijedna planetarna misija nije uspjela provesti kontinuirano promatranje dulje od 10 godina zbog trajanja misije.”
- Promatranja s tla također mogu pomoći dugoročnom praćenju, ali obično imaju ograničenja zbog atmosfere Zemlje i sunčeve svjetlosti tijekom dana.
Nove perspektive za istraživanje Venere
Tim je uspio identificirati ukupno 437 slučajeva pravilnog poravnanja, čime su dokazali da su se temperature tijekom deset godina zaista mijenjale. Ove metode bit će izuzetno korisne za kontinuirano praćenje Venere prije nego što buduće misije stignu do nje. Iako je europska misija EnVision planirana za sljedeće desetljeće, NASA-ine dvije misije prema Veneri suočavaju se s rizikom zbog proračunskih rezova Trumpove administracije.
- “Vjerujemo da će ova metoda pružiti dragocjene podatke za znanstveno proučavanje Venere, jer bi moglo proći puno vremena prije nego što sljedeći svemirski brodovi počnu kružiti oko Venere, otprilike do 2030. godine,” rekao je Nishiyama.
Nova upotreba meteoroloških satelita
Nije samo Venera na radaru ovog tima. Istraživači vjeruju da mogu iskoristiti neplanirane snimke meteoroloških satelita za proučavanje drugih svjetova Sunčevog sustava. Prednost orbitalnih promatranja leži u odsutnosti atmosfere, što značajno olakšava analize koje su teže izvesti s tla.
Nishiyama zaključuje: “Naš novi pristup u ovom istraživanju otvorio je novi put za dugoročno i višebandno praćenje tijela Sunčevog sustava, uključujući Mjesec i Merkur, koje također proučavam. Njihovi infracrveni spektri sadrže razne informacije o fizičkim i kompozicijskim svojstvima njihovih površina, što ukazuje na to kako su se ova stjenovita tijela razvijala do danas.”
Zaključak
U istraživanju Venere i drugih svjetova Sunčevog sustava tehnologija satelita poput Himawari-8 i Himawari-9 može otvoriti nove perspektive. Ovo uzbudljivo istraživanje ne samo da poboljšava naše razumijevanje Venere, već i potencijalno koristi za svemirska istraživanja u budućnosti.
