Što bi nam mogao reći Proxima Centauri b o životu u svemiru?
Uvod
Zamislite da postoji život na Proxima Centauri b, najbližem egzoplanetu našem Sunčevom sustavu. Znanstvenici vjeruju da bi novu generaciju teleskopa mogla omogućiti otkrivanje znakova života na ovom fascinantnom planetu u roku od samo 10 sati. Iako je ovo malo ambiciozno, istraživanja su potvrdila da bi veliki teleskopi poput Europskog ekstremno velikog teleskopa (ELT) mogli donijeti odgovore na neka od najvećih pitanja čovječanstva, pod uvjetom da odaberemo pravi cilj.
Razvoj teleskopa i istraživanja
Tri velika teleskopa, veća od svih postojećih, trenutno su u razvoju. Najveći i najsuvremeniji među njima je Europski ekstremno veliki teleskop (ELT), koji se gradi od 2017. godine, a planirajte početi s promatranjima 2029. godine.
Jedan od ELT-ovih prioriteta je traženje „biosignatura” – kemikalija koje ukazuju na prisutnost života u atmosferama egzoplaneta. To su planeti koji orbitiraju oko drugih zvijezda, a projekt JWST također traži iste tragove, iako postoje sporne tvrdnje o njegovim otkrićima. Za sigurno prepoznavanje suptilnih promjena u kemijskom sastavu potrebni su veći zrcala, a ELT će imati dijametar od 39 metara, omogućujući prikupljanje 37 puta više svjetlosti nego JWST.
Izazovi i mogućnosti u istraživanju
Iako postoji nade da će ELT pružiti poboljšane rezultate, procjena znanstvenika, Dr. Milesa Curriea i profesorice Victoria Meadows s Univerziteta u Washingtonu, pokazuje da je identifikacija atmosfera egzoplaneta težak zadatak. Kada planeti prolaze između nas i svoje zvijezde, svjetlost zvijezde prelazi kroz njihovu atmosferu, stvarajući jedinstveni otisak molekula. Konglomerati plinova poput kisika, metana i ugljikovog dioksida ključni su za mogućnost postojanja života.
Currie i Meadows izračunali su da bi za utvrđivanje omjera kisika i metana, ili ugljikovog dioksida i metana u atmosferi Proxima Centauri b, moglo biti potrebno najviše 10 sati promatranja. Ovaj omjer ima veliku važnost, jer će kisik, kao vrlo reaktivan element, teško opstati u atmosferi bez stalnog nadopunjavanja, osim ako ne postoje fotosintetski organizmi koji ga proizvode.
Izgledi za istraživanje drugih planeta
Postoji velika mogućnost da Proxima Centauri b uopće nema atmosferu. Iako je njena zvijezda slaba, vjerojatno je da su njeni erupcijski ispali oslobodili planetu od atmosferskih slojeva. Međutim, još uvijek postoje bolji kandidati za istraživanje koji su bliži našoj Zemlji.
Unatoč tome, pronalaženje života na prvim promatranjima nije zajamčeno, jer će istraživači morati konkurirati za vrijeme teleskopa, a puno sati može biti potrošeno na planete koji ne pružaju očekivane rezultate.
Zaključak
Osim potrage za životom, istraživanje atmosfera egzoplaneta ima mnoštvo drugih ciljeva. Za ELT bi odgovor na pitanje je li Proxima Centauri b stjenoviti planet ili “sub-Neptun” mogao potrajati samo oko sat vremena, što bi drastično povećalo naše razumijevanje svjetova u neposrednoj blizini. Ova istraživanja otvaraju vrata novim spoznajama o mogućim staništima za život izvan Zemlje i predstavljaju uzbudljivu budućnost za astrobiologiju.
Studija je poslana u Planetary Science Journal, a preprint je dostupan na arXiv.org. Ovaj istraživački rad nije obuhvatio sve aspekte, poput planeta oko G-tipa zvijezda, koji su najpoznatiji domaćini za život, ali osvjetljavaju uzbudljive mogućnosti budućih istraživanja.
