Kako Kretanje Sunca Utječe na Klimu Zemlje
Kao što Mjesec kruži oko Zemlje, a Zemlja oko Sunca, tako i Sunce orbitira oko središta Mliječne Doline. Tijekom ovog putovanja, Sunce se kreće prema gore i dolje u odnosu na galaktičku ravninu. Nedavna studija sugerira da bi ova putanja mogla imati utjecaj na klimu naše planete.
Učinak Interstelarne Oblake na Solarni Sustav
Prema istraživanju, naš Solarni Sustav mogao bi proći kroz interstelarnu oblak toliko gust da bi to moglo ometati tok solarne vjetra, potencijalno hladeći planete. Solarni sustav uživa određenu zaštitu od međuzvjezdanog medija (ISM) zahvaljujući našoj heliosferi. NASA objašnjava: “Sunce neprekidno ispušta protok naelektriziranih čestica poznatih kao solarni vjetar, koji putuje kroz sve planete do tri puta veće udaljenosti od Plutona prije nego što naiđe na međuzvjezdani medij.” Ova heliosfera stvara golemu mjehurićastu zaštitu oko Sunca i njegovih planeta.
Naša Trenutna Pozicija u Lokalnoj Mjehuri
Trenutno se Solarni Sustav nalazi unutar “Lokalne Mjehuri”, ili “lokalne interstelarne oblake”, koja ima promjer od tisuću svjetlosnih godina. Ova mjehurić je znatno rjeđa od uobičajenog međuzvjezdanog prostora, s samo 0,001 čestice po kubnom centimetru, u usporedbi sa standardnih 0,1 atoma po kubnom centimetru. Kako Solarni Sustav napušta ovaj rjeđi prostor i ponovno ulazi u međuzvjezdani medij, znanstvenici su istraživali njegovu putanju i otkrili da smo u prošlosti vjerojatno prolazili kroz gustoće regije.
Utjecaj Heliopsfere na Klimu
Tim istraživača objašnjava: “U ISM-u kojeg je Sunce prolazilo posljednjih nekoliko milijuna godina, postoje hladni, kompaktni oblaci koji bi mogli drastično utjecati na heliosferu.” Istraživači se fokusiraju na mogućnost da je Solarni Sustav prolazio kroz hladni plinoviti oblak prije nekoliko milijuna godina. Oni smatraju da bi ta interakcija mogla dovesti do kontrakcije heliosfere. Pri tom bi materijali iz gustih regija mogli doći do Zemlje.
Što Bi to Moglo Značiti za Našu Atmosferu?
Prema istraživanju, velike količine neutralnog vodika nakon susreta s hladnim oblacima gustine iznad 1,000 cm−3 mogle bi promijeniti kemijski sastav Zemljine atmosfere. Mnoge studije do sada su istraživale klimatske efekte, ali je trenutno istraživanje prvi put detaljno kvantitativno prikazalo ovaj fenomen. Istraživači su otkrili geološke dokaze povećanih količina izotopa 60Fe (željezo 60) i 244Pu (plutonij 244) u ledenim jezgrama, oceanima, antarktičkom snijegu i uzorcima s Mjeseca.
Zaključak
Bez obzira na to koliko je ova tema intrigantna, potrebno je još mnogo istraživanja. Kako tim sugerira, moderni atmosferski modeli bi mogli pomoći u razumijevanju klimatskih promjena i kako su one mogle utjecati na ljudsku evoluciju. “Ova studija otvara nove mogućnosti za istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj našeg vrste Homo sapiens,” kaže Merav Opher, fizičar iz Boston University. Objavljeni rad u časopisu Nature Astronomy naglašava koliko je važno razumjeti dinamične procese u našem svemiru i njihov utjecaj na našu planetu.
