Čudna tajna sjevernog pola Saturna: Višeslojni sustav izmaglica
Uvod u jedinstveni oblik sjevernog pola Saturna
Sjeverni pol Saturna predstavlja nevjerojatno zanimljivo mjesto u našem Sunčevom sustavu, gdje oblaci stvaraju nevjerojatan heksagonalni uzorak. Iako još uvijek nije do kraja razjašnjeno kako se ovaj neobičan oblik formira, znanstvenici imaju nekoliko teorija koje bi mogle objasniti ovu pojavu. Osim toga, istraživači smatraju da ova regija ima najopsežniji sustav slojeva izmaglica ikad zabilježenih u cijelom Sunčevom sustavu.
Visoka razlučivost otkrivanja slojeva izmaglica
Visokokvalitetne slike koje je snimila misija Cassini 2015. godine otkrile su slojeve u ovom neobičnom valnom strukturi koja okružuje sjeverni pol Saturna. Svemirska letjelica je bila u idealnom položaju da pogleda obod heksagona i prouči gornje slojeve atmosfere. Rezultat ovog istraživanja otkrio je sedam slojeva izmaglice iznad oblaka, pri čemu svaki sloj varira između 7 i 18 kilometara debljine.
Kako su se formirali slojevi izmaglica?
Profesor Agustín Sánchez-Lavega s Univerziteta Baskija, koji je vodio istraživanje, izjavio je: “Cassini-jeve slike omogućile su nam da otkrijemo da heksagon, poput složenog sendviča, ima višeslojni sustav od najmanje sedam slojeva izmaglice koji se protežu od vrha oblaka do visina većih od 300 km.” Ove slojeve izmaglice imaju jedinstvene karakteristike, a istraživači su ih uočili u brojnim hladnim svijetovima kao što su Saturnov satelit Titan i patuljasti planet Pluton. Međutim, nijedno od njih nema tako veliki broj slojeva niti su oni tako pravilno raspoređeni.
Tehnika otkrivanja i analiza
Prema izvješću objavljenom u časopisu Nature Communications, tim je uspio otkriti detalje veličine od 1-2 kilometra kombiniranjem Cassini-jevih saznanja s podacima Hubbleovog teleskopa. Procijenili su da su ti slojevi izmaglice sastavljeni od čestica veličine mikrona, moguće nekih hidrokarbonskih ledova. Cjelokupni sustav izmaglice ima debljinu od oko 130 kilometara.
Uloga gravitacijskih valova
Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog složenog sustava izmaglica je način na koji se formirao. Tim znanstvenika sumnja da su gravitacijski valovi odgovorni za ovu pojavu. Treba ih razlikovati od gravitacijskih valova, koji su oscilacije prostor-vremena. Gravitacijski valovi nastaju u tekućini na površinskoj granici između dva medija, slično oceanima. Istraživači sugeriraju da razlike u gustoći i temperaturi (daleko ispod nule) te dinamička interakcija između heksagona i strujanja zraka oko pola proizvode gravitacijske valove koji omogućavaju vertikalno širenje ovih valova i formiranje slojeva izmaglica koje je Cassini otkrio.
Zaključak: Misija Cassini i značaj istraživanja
Misija Cassini, zajednički projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije, proučavala je Saturnov sustav od 2004. do 2017. godine. Ova istraživanja su ne samo produbila naše razumijevanje Saturna, već su također otvorila mnoge nove puteve za istraživanje koje bismo mogli poduzeti u budućnosti. Složenost i ljepota sjevernog pola Saturna nastavit će fascinirati znanstvenike i entuzijaste svemira još dugo vremena.
