Nova Istraživanja Osvježavaju Naše Razumijevanje Zemljine Prošlosti
Svježa istraživanja postavljaju nove teorije o drevnoj prošlosti naše planete, sugerirajući da je oko Zemlje prije otprilike 466 milijuna godina postojalo prstenasto tijelo. Ova hipoteza ne samo da bi mogla objasniti neobično visoke učestalosti udara zabilježenih u geološkom zapisu, nego bi mogla imati i utjecaj na klimatske uvjete na Zemlji.
Zemljina Komplicirana Povijest
Zemlja ima složenu povijest interakcija s materijalima iz našeg Sunčevog sustava. Najpoznatiji udar koji većina ljudi prepoznaje je Chicxulub udar, koji je uzrokovao izumiranje dinosaura prije otprilike 66 milijuna godina. Međutim, to je samo jedan od mnogih udara, i to prilično kasni u geološkom vremenu.
U razdoblju prije 466 milijuna godina, na početku ordovicijskog razdoblja, mnoge meteoroide su se sudarile sa Zemljom, ostavljajući za sobom specifične kraterske tragove u geološkom zapisu. Ovo činjenica je zadivila znanstvenike, jer rekonstrukcije pločnih tektonika pokazuju pozicije 21 udarnog kratera smještenog unutar 30 stupnjeva od ekvatora, što je neobično, s obzirom na to da 70 posto kontinentalne kore Zemlje leži izvan tog područja.
Neobičan Uzorak Udaraca
Kada asteroidi udare u Zemlju, obično to čine nasumično, što se može vidjeti kada analiziramo krateri na drugim nebeskim tijelima poput Mjeseca ili Marsa. Međutim, ordovicijski impaktni krateri pokazuju drugačije obrasce. Profesor Andy Tomkins sa Sveučilišta Monash i njegovi kolege proučili su distribuciju tih udara, fokusirajući se na stabilne, nedirnute kratonske regije sa stjenovitim materijalima starijim od srednjeg ordovicija.
- Isključili su područja prekrivene naslagama ili ledom.
- Isključili su erodirane regije i područja pod utjecajem tektonskih aktivnosti.
Koristeći GIS pristup, istraživači su identificirali geološki prikladne regije kao što su zapadna Australija, Afrika, Sjevernoamerički kratoni (poznat kao Laurentia) i dijelovi Europe, koji su bili najočitiji za očuvanje kratera. Utvrdili su da je samo 30 posto prikladnog kopna bilo blizu ekvatora u to vrijeme, a ipak su svi zabilježeni udari dogodili u toj regiji. Šanse da se ovo dogodi su nevjerojatno male; to je kao da bacate hipotetsku trostranu kovanicu i dobijete istu stranu 21 put.
Utjecaj Prstena na Zemlju
Teorija sugerira da bi ovaj lokalizirani uzorak udara mogao biti rezultat bliskog prolaska masivnog asteroida. Kada je asteroid prišao preblizu Zemlji, raspao se i stvorio prsten od krhotina koji je kružio oko planete. Ovaj fenomen se događa kada se dostigne Rocheova granica, točka gdje je plimna sila jedne nebeske tijela (Zemlja) prejaka da bi zadržala drugo nebesko tijelo (asteroid) koje je vezano samo svojom gravitacijom.
Prema riječima profesora Tomkinsa, “Tijekom milijuna godina materijal iz ovog prstena postupno je pao na Zemlju, stvarajući povećanje meteoroidnih udara zabilježenih u geološkom zapisu. Također primjećujemo da slojevi u sedimentnim stijenama iz ovog razdoblja sadrže iznimne količine meteoroidnih krhotina.”
Klimatske Posljedice
Osim što pomažu objasniti neobične impaktne kratre iz ovog razdoblja, rezultati istraživanja mogu imati iznenađujuće klimatske posljedice. Tomkins ističe da bi prsten mogao baciti sjenu na Zemlju, blokirajući sunčevu svjetlost, što bi moglo doprinijeti Hirnantijskom hladnoći — događaju hlađenja koji je nastao blizu kraja ordovicijskog razdoblja, prepoznatom kao jedno od najhladnijih razdoblja u zadnjih 500 milijuna godina povijesti Zemlje.
Pitanja i Istraživanja u Budućnosti
Ova studija ukazuje na širinu utjecaja nebeskih događaja na evolucijsku povijest Zemlje, postavljajući pitanja o mogućim nepoznatim prstenima u njenoj prošlosti. Možda je Zemlja imala druge prstenove u prošlosti? Ako jest, kakav su utjecaj imali na njene klimatske uvjete i evoluciju života? Istraživanje je objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters.
Ova otkrića donose novu dimenziju razumijevanja ekoloških i geoloških procesa koji su oblikovali našu planetu. Budućnost istraživanja mogla bi otvoriti vrata ka još fascinantnijim saznanjima o našoj prošlosti.
