Čudesna Priroda Meteorita: Pallasiti
Zemlja je čudesno mjesto, no neka od najimpresivnijih ljepota dolaze iz svemira. Uzmimo, na primjer, pallasite – vanzemaljske stijene koje sadrže dragulje i pružaju nam fascinantne uvide u duboku povijest našeg Sunčevog sustava. Što, nikada niste čuli za njih? Onda ste na pravom mjestu. Meteori, meteoriti, kometi, asteroidi… popis svemirskih stijena može biti zbunjujući. Stoga, krenimo od osnovnog objašnjenja.
Od Asteroida do Meteorita
Sve počinje s asteroidima: malim kamenčićima ili metalima koji lebde kroz svemir. Naravno, “mali” je relativan pojam; neki od ovih asteroida mogu biti čak 1.000 kilometara široki, što je otprilike dvostruko duže od Grand Canyona. Sljedeći su meteoroidi – mnogo manji od asteroida i obično do jednog metra u promjeru. Kada se ovaj mali kamen približi Zemlji i uđe u atmosferu, može se dogoditi jedno od dva scenarija:
- Opekline se u atmosferi ostavljajući sjajne tragove boje na nebu – to su meteori.
- Preostalu stijenu nakon ovog putovanja nazivamo meteoriti.
Ukoliko ste ikada pronašli meteorite, velika je vjerojatnost da se radilo o stonim meteorima – njih 94% pripada ovoj kategoriji, a riječ je o pravim stijenama. No, nemojte ih podcjenjivati: većina su zvanih hondrita, koji su više od 4.5 milijardi godina stari i neki od najprimitivnijih i najčistijih stijena u Sunčevom sustavu.
Željezni Meteoriti
Na drugom kraju spektra nalazimo željezne meteorite. Oni su bogati željezom ili, često, željezo-nikl spojima, ponekad s tragovima sulfida i karbidnih minerala. Prema riječima New Scientista, “ovakvi meteoriti su rijetki i vrlo posebni”. Smatra se da dolaze samo iz asteroida koji su postali toliko veliki da su se njihovi unutarnji dijelovi istopili pod ekstremnim pritiscima.
Steno-željene Mješavine
A sada, zanimljiv dio između ovih dviju krajnosti – to su stono-željezni meteoriti. Ove stijene sadrže jednake dijelove željezo-nikla i kamenih minerala, a rezultati mogu biti zapanjujući. Pallasiti su od svih meteorita možda i najljepši. Sadrže velike, prekrasne kristale maslinasto zelene boje – oblik magnezijevo-željeznog silikata poznatog kao olivin, koji je u potpunosti uronjen u metal.
Rijetkost i Tajne Pallasita
Pallasiti su vrlo rijetki: s samo oko 300 pallasita među više od 60.000 priznatih meteorita, oni su čak rjeđi od dijamanata. Međutim, njihov čar ne dolazi samo iz njihove ljepote. Oni su i najtajanstveniji tip meteorita, budući da nitko zapravo ne zna kako nastaju. Pallasiti dolaze iz diferenciranih asteroida, koji su se istopili i omogućili stvaranje slojevite strukture jezgre, plašta i kore. Iako je ranija teorija sugerirala da pallasiti nastaju na granici između jezgre i plašta, neki stručnjaci ne vjeruju ovoj priči o podrijetlu.
Utjecaj Kolizija
Prema nekim teorijama, veliki sudari između asteroida moglo bi biti objašnjenje za nastanak pallasita, jer “u ranim danima Sunčevog sustava, sudari mogle su potpuno poremetiti planetesimale”, objašnjava Caroline Smith iz Prirodoslovnog muzeja.
Pallasiti u Kolekcijama
Zbog svoje rijetkosti i ljepote, pallasiti su vrlo popularni među kolekcionarima. Neki su doista posebno jedinstveni, poput meteorita Imilac, koji je star više od 4,5 milijardi godina. Tom meteoritu se smatra da je bio dio veće meteore koja je eksplodirala iznad Atacama pustinje u sjevernom Čileu, možda u četrnaestom stoljeću.
Imilac ne samo da je predivan, već je i važan znanstveni dokaz. Zbog svoje stabilnosti, može se izlagati i koristiti za istraživačke svrhe.
Zaključak
Pallasiti predstavljaju fascinantan spoj prirodne ljepote i znanstvene vrijednosti. Oni ne samo da vode u razmišljanje o tome kako je nastao naš Sunčev sustav, nego nas i povezuju s prošlošću koja se proteže milijardama godina unatrag. Bez obzira na to jeste li strastveni kolekcionar ili znanstveni entuzijast, pallasiti nude nezaboravno putovanje kroz svemir.
