Prva Detaljna Infracrvena Karta Naše Galaksije
Prošlo je više od 13 godina i prikupljeno je više od 500 terabajta podataka, ali najdetaljnija infracrvena karta naše galaksije konačno je završena. Ovaj projekt predstavlja najveće istraživanje koje je ikada provela Europska južna opservatorij, sa više od 200.000 slika snimljenih teleskopom VISTA – Vidljivim i infracrvenim preglednim teleskopom za astronomiju smještenim u opservatoriju Paranal u Čileu.
Tehnike Istraživanja Infracrvenih Valnih Duljina
Istraživanje infracrvene astronomije s tla je izuzetno teško, što znači da su teleskopi postavljeni na visoke nadmorske visine i na mjestima s vrlo niskom vlagom. Prethodna karta, objavljena 2012. godine, sadržavala je samo jednu deseticu objekata u odnosu na nove podatke. Ova nova karta maksimalno iskorištava snagu infracrvene svjetlosti, omogućujući timu da probije kroz prašinu koja obavija ravninu Mliječne staze, kao i da uoči hladne objekte poput smeđih patuljaka i slobodnih planeta koji su izbačeni iz svojih zvjezdanih sustava.
Dante Minniti, astrofizičar s Universidad Andrés Bello u Čileu, koji je vodio projekt, izjavio je: “Napravili smo toliko mnoge otkriće da smo zauvijek promijenili pogled na našu galaksiju.” Ova izjava nije pretjerana. Od početka projekta 2010. godine, više od 300 znanstvenih članaka objavljeno je na temelju ovih promatranja.
Korištenje Podataka iz VVV Istraživanja
Ključni aspekti ovog projekta uključuju podatke prikupljene putem VISTA Variabilnih u Vii Láctea (VVV) istraživanja i njegovog pratećeg projekta, VVV eXtended (VVVX). “Via Lactea” je latinski naziv za Mliječnu stazu. Mjerenje varijabilnih zvijezda od suštinskog je značaja za stvaranje 3D aspekta ove karte. Određene varijabilne zvijezde imaju precizan odnos između vremena potrebno za bljeskanje i sumiranje te svoje intrinzične svjetlosti.
Na Zemlji možemo mjeriti samo njihovu svjetlinu – koliko su tamne kada su tako udaljene od nas. Međutim, znanjem o njihovoj točnoj svjetlosti i mjerenjem koliko tamne izgledaju, možemo izračunati koliko su daleko od nas. Ovaj odnos prvi je put razumjela Henrietta Swan Leavitt za Cefeide, što je ključno za određivanje udaljenosti vrlo udaljenih objekata.
Veze sa Budućim Istraživanjima
Mapa VISTA nije samo o lokaciji ovih objekata na nebu, već i o tome koliko su daleko ili blizu nas. “Projekt je bio monumentalni napor, moguće zbog sjajnog tima koji smo imali,” rekao je Roberto Saito, astrofizičar sa Sveučilišta Federal de Santa Catarina u Brazilu i glavni autor članka. Sve ove informacije pružit će podatke koji će se koristiti i analizirati desetljećima nakon ovog otkrića.
Te podatke bit će ključni za nadolazeće istraživanje druge galaksijske karte: Gaia. Trenutno postoji prijedlog za sljedeću iteraciju Gaia u infracrvenoj opservatoriji. Ova studija objavljena je u časopisu Astronomy & Astrophysics.
Zaključak
Ovaj nevjerojatan napor u mapiranju naše galaksije otvrio je nove horizonte i pružio neprocjenjive informacije za buduća istraživanja. Uz pomoć tima vrhunskih znanstvenika, naša percepcija Svemira zauvijek se promijenila.
