Kako Sateliti Oblikuju Naš Moderni Svijet
Ponekad se čini da živimo u vremenu kada ne možemo zamisliti život bez satelita koji kruže iznad naših glava. Ovi nevjerojatni uređaji pružaju nam telekomunikacijske usluge, precizno određivanje položaja, te nas štite predviđanjem vremena i analizom raznih prirodnih pojava poput požara, poplava, leda i zagađenja.
Porast Broja Satelita
Prema podacima Ujedinjenih naroda, do 11. lipnja ove godine postoji impresivnih 11,780 satelita u orbiti našeg planeta. Ovo povećanje drastično mijenja izgled svemira. Većina satelita funkcionira u niskoj zemlji, dok se manji broj nalazi u geostacionarnoj orbiti (GEO), koja se nalazi na 35,786 kilometara iznad ekvatora. U ovoj orbiti, sateliti prate iste točke na površini Zemlje istom brzinom kojom se Zemlja okreće, a danas u GEO ima 552 satelita, od kojih su mnogi namijenjeni komunikaciji i prognoziranju vremena.
Medijana i Niska Zemljina Orbita
Jedna od ključnih regija za navigacijske satelite je srednja zemljina orbita (MEO) koja se proteže od 2,000 kilometara do GEO. Ovdje se nalaze sateliti koji čine globalne navigacijske sustave poput GPS-a, Galilea, GLONASS-a i BeiDou-a. Trenutno se u MEO-u nalazi 199 satelita, dok neki pružatelji internetskih usluga razmatraju preseljenje pripremajući se za buduće izazove u niskoj zemljinoj orbiti (LEO).
Problemi s LEO Orbitalom
Niska zemljina orbita postaje sve gušća s trenutnim brojem od 8,110 satelita, uz značajno prisustvo SpaceX-ove megakonstelacije Starlink koja broji 6,050 satelita. Tvrtka Elona Muska planira povećati broj na gotovo 12,000, a moguće je i širenje na 34,400 satelita.
Međutim, ovakav porast broja satelita donosi brojne zabrinutosti.
Izazovi i Rizici
Jedan od glavnih problema je promjena noćnog neba, što utječe na astronomiju i povećava problem svjetlosnog zagađenja, čak i u područjima s niskom razinom umjetnog svjetla. Također, povećanje otpada u svemiru je ozbiljna prijetnja.
Kesslerov Sindrom
Dok svemir može izgledati beskonačno, zanimljive i vrijedne orbite su samo mali dio toga. Sateliti često trebaju prilagodbu svojih orbita, što dovodi do sudara. Kada satelit prestane s radom, gotovo 3,000 takvih objekata nastavlja lutati. Ovi objekti nemaju kontrolu, a znanstvenici upozoravaju da bi mogli završiti u Kesslerovom sindromu. Ova situacija može dovesti do eksponencijalnog povećanja sudara i količine svemirskog otpada, čime bi veći dijelovi bliske orbitalne regije postali opasni za prolazak.
Zaključak
Ova brza promjena u svemiru zahtijeva hitno razmatranje i razvoj strategija za upravljanje satelitima i svemirskim otpadom. Uloga satelita u našem svakodnevnom životu je neosporna, no moramo raditi na očuvanju sigurnosti i održivosti našeg svemirskog okruženja kako bismo osigurali da buduće generacije mogu uživati u blagodetima koje nam svemir pruža.
