Nova Istraživanja O Bliskim Susretima Suncem
Nedavna studija sugerira da je Sunce moglo imati bliski susret s drugom zvijezdom, što objašnjava neobične putanje objekata u vanjskom Sunčevom sustavu. “Kada razmišljamo o našem Sunčevom sustavu, obično pretpostavljamo da se završava na najudaljenijem poznatom planetu, Neptunu. Međutim, poznato je da se nekoliko tisuća nebeskih tijela kreće izvan orbite Neptuna”, izjavila je Susanne Pfalzner, astrofizičarka iz istraživačkog centra Jülich.
Neobične Orbite Transneptunskih Objekata
Čak se sumnja da postoji desetine tisuća objekata promjera veće od 100 kilometara. Iznenađujuće, mnogi od ovih takozvanih transneptunskih objekata kreću se na ekcentričnim orbitama koje su nagnute u odnosu na zajedničku orbitalnu ravninu planeta u Sunčevom sustavu. Ove neobične putanje donose zagonetku: zašto su ti objekti nagnuti na taj način? Na temelju čudnih orbita nekih od tih objekata, razni istraživački timovi sugeriraju da bi im mogao “čuvati” postupak izuzetno neuhvatljivi deveti planet, da naše razumijevanje gravitacije u niskim akceleracijama možda nije točno, ili da su veći planeti u našem Sunčevom sustavu utjecali na njihovo usmjeravanje dok su migrirali kroz rani Sunčev sustav.
Nova Teorija O Bliskom Susretu
Međutim, novi tim istraživača vjeruje da ima objašnjenje za ove neobične orbite: zvijezda koja je prolazila pored našeg Sunca prije nekoliko milijardi godina. Istraživači su proveli 3,000 simulacija različitih scenarija u kojima su zvijezde različitih masa prolazile blizu našoj.
Premda je samo procijenjeno da smo otkrili 1-10% transneptunskih objekata, što zahtijeva daljnja promatranja i proučavanje njihovih putanja, tim je otkrio da bi blizak prolaz malo manje zvijezde od naše mogao stvoriti Sunčev sustav koji izgleda izvanredno slično današnjem.
Simulacije i Rezultati
“Najbolji rezultat za današnji vanjski Sunčev sustav koji smo pronašli u našim simulacijama je zvijezda koja je bila malo lakša od našeg Sunca – oko 0,8 solarnih masa,” objašnjava Amith Govind, suosnivač studije. “Ova zvijezda je prošla pored našeg Sunca na udaljenosti od oko 16.5 milijardi kilometara. To je otprilike 110 puta veća udaljenost od one između Zemlje i Sunca.” Simulacija je proizvela niz objekata sa retrogradnim orbitama. Na prvo čitanje, to je zabrinulo Pfalzner, jer je sugeriralo da simulacija možda nije proizvela Sunčev sustav koji izgleda kao naš.
Bliski Susreti Tijekom Rane Formacije Zvijezda
Međutim, bliski susreti su češći u vrlo ranim danima formacije zvijezda, kada su zvijezde još dio svog “rođenja klastera”, negdje u prvih 10 milijuna godina. “Čak i u klasterima niske gustoće, približno 1% solarnih tipova zvijezda doživljava takav susret,” napisali su istraživači u svojoj studiji. “U prvih 10 milijuna godina svog života, barem 140 milijuna solarnih tipova zvijezda u Mliječnom Putu (moguće deseterostruko više) doživjelo je susret sličan onom Sunca.” Kasniji bliski susreti su mogući, no tim procjenjuje da postoji 20-30% šanse da je Sunce imalo takav susret u 4,5 milijardi godina otkako je Sunčev sustav formiran.
Mogućnost Utjecaja na Neptunovu Orbitu
Jedan od problema je taj što bi postojala dobra šansa da bi Neptunova orbita bila pod utjecajem takvog bliskog susreta. Tim je otkrio da bi u četvrtini scenarija ledeni div mogao biti “zaštićen” od utjecaja druge zvijezde, jednostavno leteći iza nje. To je zanimljiva ideja, i nadamo se da će se moći dodatno testirati. Kada Vera C. Rubin opservatorij započne s radom 2025. godine, pružit će više informacija o transneptunskim objektima dok ih otkriva, omogućujući timu da dodatno ispita svoju hipotezu.
Zaključak
Ova studija, objavljena u časopisu Nature Astronomy, nudi uzbudljiv pogled na to kako bi bliski susreti zvijezda mogli oblikovati orbite objekata u našem Sunčevom sustavu. Razumijevanje ovih fenomena ne samo da proširuje naše znanje o svemiru, već također postavlja temelje za buduća istraživanja i otkrića.
