Unexplained Mysteries of Space: The Galileo Flyby Anomaly
Na dan 8. prosinca 1990. godine, svemirska letjelica NASA-e Galileo doživjela je ono što je nazvano “anomalija prolaska” dok je prolazila pored Zemlje na putu prema Jupiteru i njegovim mjesecima. Ova anomalija, koja je uočena na nekoliko drugih svemirskih letjelica od tada, ostaje neobjašnjena misterija do danas. U misijama koje uključuju posjete udaljenim objektima u Sunčevom sustavu, NASA je redovito koristila tehniku “pomoć gravitacije”.
Što je točno “pomoć gravitacije”?
Kada se svemirske letjelice približe velikim tijelima poput planeta ili zvijezda, prenosi se trenutna energija sa planeta na letjelicu. Ovo usporava orbitu objekta za vrlo malu količinu, ali omogućava letjelici značajno ubrzanje. Drugim riječima, “kradete” malo kinetičke energije s planeta ili zvijezde.
- Primjerice, svemirska letjelica Voyager 2, koja je lansirana u kolovozu 1977., iskoristila je Jupiter za povećanje brzine na putu do Saturna.
- Voyager 1, lansiran sljedećeg mjeseca, također je prošao pored Jupitera, ali ga je prvi dostigao.
- Galileo je tijekom svog putovanja do Jupitera iskoristio pomoć s Venere i dvaput sa Zemlje.
- Slične tehnike iskoristile su i letjelice poput Cassinija, koja je uzela dva pojačanja od Venere i po jedno od Zemlje i Jupitera.
Identificiranje anomaličnih pojava
Nasa je nekoliko puta koristila pomoć gravitacije oko Zemlje, analizirajući prolaze letjelica kao što su Galileo, NEAR, Cassini, Rosetta i MESSENGER. Uočeno je da su postojale male količine ubrzanja koje su premašivale očekivane vrijednosti. Kako su istraživači naveli u radu objavljenom 2008. godine, “pronalazimo da postoji anomalan promjena energije tijekom prolaska Zemljom”.
Ovi rezultati su potaknuli rasprave o mogućim uzrocima, a tim koji je otkrio anomaliju sugerirao je da bi ona mogla biti povezana s rotacijom Zemlje. Međutim, različite teorije su iznesene, uključujući relativističke efekte i postojanje tamne tvari oko Zemlje.
Različita objašnjenja za anomalije
Jedan tim je sugerirao da “za objašnjenje slučajeva negativnog otpora tijekom prolaska, potrebno je ineksotermno inelastično raspršivanje tamne tvari na običnu materiju”. Drugim riječima, različiti slučajevi zahtijevaju jedinstvena objašnjenja, a neki instrumenti, poput Juna, nisu doživjeli anomaliju tijekom gravitacijske asistencije.
Što nas čeka u budućnosti?
Na temelju trenutnih saznanja, mogli bismo imati jednostavan uzrok za te anomalije, ili možda jednostavno grešku u podacima. Kao što se tehnologija i istraživanja nastavljaju s novim svemirskim letjelicama koje će se kretati kroz naš svemir, očekuje se da ćemo uskoro imati više informacija.
Zaključak
Misterij anomalija prolaska ostaje intrigantan dio svemirskih istraživanja. Svemir je pun neotkrivenih fenomena, a razumijevanje ovih anomalija moglo bi nas dovesti do novih saznanja o temeljima fizike. Kako se buduća istraživanja razvijaju, možemo očekivati nove spojnice u ovoj fascinantnoj priči o svemiru i njegovim tajnama.
