Bioarheološka Analiza Starijih Hrvatskih Kultura: Istraživanje Dijetâ stanovnika Ukrajine
Uznemirujuće otkriće novog istraživanja otkriva fascinantne aspekte života i smrti ljudi koji su živjeli u Ukrajini prije više od 5,600 godina. Ova bioarheološka analiza doprinosi našem razumijevanju Neolitske kulture Cucuteni-Trypillia, koja je cvjetala u istočnoj Europi između 5500. i 2750. godine pr. Krista.
Neolitski Cucuteni-Trypillia: Velike Zajednice u Predhistoric Europe
Cucuteni-Trypillia kultura je poznata po svojim opsežnim naseljima koja su među najstarijim i najvećim urbanim sredinama u prehistorijskoj Europi. Ove su zajednice ponekad imale i preko 15.000 stanovnika. Iako su arheološka istraživanja otkrila brojne materijalne ostatke vezane uz ovu kulturu, ljudski ostaci su iznimno rijetki, ostavljajući mnoga pitanja o njihovim životima i običajima, osobito pogrebnim praksama.
Izvanredno Otkrivenje: Ostaci u Kosenivki
Istraživači su analizirali jedno naselje blizu Kosenivke, Ukrajina, gdje su pronađeni ljudski ostaci unutar ostataka kuće. Ova lokacija je jedinstvena jer sadrži 50 fragmenata kostiju koji pripadaju najmanje sedam pojedinaca, uključujući odrasle i djecu, kao i muškarce i žene. Ono što posebno intrigira jest da su neki od tih ostalih imalu teške opekline, što dovodi istraživače u sumnju o uzrocima smrti: je li riječ o nesreći ili ritualnom ukopu?
Analiza Kosti: Što Nam Govore Ovi Ostaci?
Kosti su ključne za arheološka istraživanja jer pružaju uvide o životu i smrti pojedinaca. Analiza ugljika i dušika u kostima, u kombinaciji s proučavanjem ostataka žitarica i životinjskih kostiju, omogućuje istraživačima da utvrde prehrambene navike ovih drevnih ljudi. U ovom slučaju, meso je činilo samo 10% dijete njihovih stanovnika, dok su biljni sastojci predstavljali impresivnih 90% dnevnih proteina. Kako ističu istraživači, “usprkos dominaciji životinjskih kostiju u drugim arheološkim nalazištima, naši proračuni hrane jasno su pokazali biljke kao primarni izvor hrane za Trypillia ljude.”
Društvena Struktura i Obrazovanje o Životnim Uvjetima
Šira istraživanja sugeriraju da su Trypillia ljudi držali stoku, ali je veći dio upotrebe bio vezan uz gnojidbu polja i proizvodnju mlijeka, umjesto za meso. Čak i danas, u zajednicama koje se oslanjaju na stočarstvo bez umjetnih gnojiva, velike hrpe gnojiva smatraju se simbolima bogatstva.
Zaključak: Vrijednost Arheoloških Istraživanja
Ostaci pronađeni u Kosenivki pružaju bogate mogućnosti za arheološku interpretaciju. “Skeletni ostaci su pravi biološki arhivi. Iako će istraživanje Trypillia društava i njihovih uvjeta življenja ostati izazovno, naš slučaj iz Kosenivke jasno pokazuje da čak i mali fragmenti kostiju mogu biti od velike pomoći,” istaknula je Katharina Fuchs, glavna autorica istraživanja. Ova studija ne samo da produbljuje naše razumijevanje ovih drevnih ljudi, već i naglašava važnost kombinacije različitih metodologija u arheološkim istraživanjima. [Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.]
