Pogled na zagonetne ostatke iz prošlosti: Pompeji i Hiroshima
U ovom članku istražit ćemo fascinantne, ali često nerazumljive aspekte povijesti koji se odnose na Pompeje i Hiroshima. Kroz razne mitove i zablude, otkriva se istina iza ovih povijesnih trenutaka.
Pogrešna percepcija tijela iz Pompeja
Ove godine smo s iznenađenjem saznali da mnogi ljudi, neosnovano, vjeruju da su kameni oblici tijela iz Pompeja stvarni, drevni ostaci. Iako su ti kipovi točne reprezentacije tijela ljudi koji su izgubili živote tijekom erupcije iz 79. godine nove ere, zapravo su nastali lijevanjem žbuke u otisak tijela.
Mary Beard, profesorica klasične književnosti na sveučilištu u Cambridgeu, objasnila je u članku za BBC Magazinu: „Materijal iz vulkana prekrio je tijela mrtvih i zasušio se oko njih. Kako su se meso, unutarnji organi i odjeća postupno raspadali, ostao je prostor – točna negativna slika oblika leša u trenutku smrti. Nije dugo prošlo prije nego što je netko shvatio da ako ulijete žbuku u taj prostor, dobit ćete kalup koji je točna replika tijela.“
Mjesta tragedije: Hiroshima i njene ‘sjene’
Nadalje, postoje zablude i oko ‘sjena’ koje su preostale u Hirošimi nakon što je Sjedinjene Američke Države 6. kolovoza 1945. godine bacile atomski bombu na grad. Yoshinori Obayashi, volonter koji objašnjava izložbe u Muzeju atomske bombe, ističe da posjetitelji ponekad misle da su ljudi odmah isparili eksplozijom nuklearne bombe, ostavljajući samo svoja sjene.
Iako je razumljivo da su se ovi mitovi pojavili, s obzirom na to da su tisuće ljudi proglašene nestalima i za mrtve u mjesecima nakon napada, ‘sjene’ koje su ostale u Hirošimi nisu ispareni ostaci ljudi stradalih u atomskoj eksploziji. Prema riječima dr. Minako Otani, profesorice emeritus na Sveučilištu u Hirošimi: „Ne znamo koliko duboko toplinski zraci dopiru u tijelo, ali čak i ako se ljudsko tijelo spali, ostat će ugljikenizirana tkiva ili barem kosti.“
Kako su nastale ‘sjene’ u Hirošimi?
Kada je atomska bomba oslobodila svoju energiju, naišla je na objekte na svom putu. Ovi objekti – ljudski, životinjski ili neživi – apsorbirali su energiju, dok su rezerve bombe obezbojavale okolno područje. Rezultat tog procesa izgleda poput sjene, dok je zapravo okolno područje obojeno.
Izložba u Muzeju mira u Hirošimi, pod nazivom „Ljudska sjena urezana u kamen“, prikazuje kamene stepenice, gdje je netko sjeo 6. kolovoza 1945. i vjerojatno odmah poginuo. Njihov identitet ostaje nepoznat i do danas.
Zaključak
Zablude o povijesnim događajima često proizlaze iz nesporazuma. U slučaju Pompeja i Hirošime, važno je razumjeti stvarne procese koji su doveli do stvaranja ovih zapanjujućih tragova iz prošlosti. Ova mjesta su svjedočanstva ljudske patnje i otpornosti, koja nas podsjećaju na značaj povijesti i učenja iz nje.
