Što su “fantomski” prometni zastoji i kako nastaju?
Jeste li se ikada našli u velikoj prometnoj gužvi i pitali se što je uzrok, samo da biste na kraju došli do prednje strane bez ikakvih znakova nesreće ili ometanja? Ako jest, možda ste postali žrtva “fantomskog prometnog zastoja”, poznatog i kao “duhovni zastoj” ili “prometni zmija”. Ovi zastoji, koji nemaju očigledan uzrok, zapravo se mogu iznenađujuće dobro modelirati koristeći hidrodinamiku koja opisuje protok tekućina.
Kako nastaju fantomski prometni zastoji?
Matematičar i stručnjak za prometne modele, Benjamin Seibold, objašnjava da je fantomski prometni zastoj emergentni fenomen čije ponašanje ima vlastiti život, veći od zbroja svojih dijelova. Na lagano korištenoj cesti, kada brzi vozač usporava kako bi se približio vozilu ispred, automobil iza njega ima dovoljno prostora da smanji brzinu, ne utječući pri tome na vozilo iza sebe. Međutim, kada dođe do određene gustoće vozila – kada su automobili obično udaljeni manje od 35 metara – situacija se drastično mijenja.
- Nema previše automobila na cesti za dobar protok prometa.
- Fantomski prometni zastoji mogu se pojaviti čak i kada vozila voze glatko, uz uvjet da održavaju stabilnu brzinu.
Seibold naglašava da u gustoj, ali prohodnoj prometnoj situaciji samo mala smetnja može pokrenuti lanac događaja koji dovode do prometnog zastoja. Na primjer, ako jedan vozač blago uspori, svaki sljedeći vozač će usporiti malo jače, stvarajući val svjetlosnih signala koji se šire unatrag kroz vozila. Ovi valovi stajanja i odlaska mogu putovati i nekoliko kilometara duž autoceste, uzrokujući prometne zastoje daleko od prvog automobila koji je uzrokovao usporavanje.
Mjesta i uzroci fantomskih zastoja
Ovi zastoji često se pojavjuju na mjesta gdje se sjedinjuju dvije prometne trake, kao što su spojevi autocesta, ili na cestama bez očitih ometanja, poput kružnih tokova. Interakcije između vozila mogu se iznenađujuće dobro modelirati kao čestice, a valovi stajanja se ponašaju kao udarni valovi slični kompresijskim valovima u tekućinama.
Istraživanja i statistike promena saobraćaja
Fenomen valova stajanja i odlaska istraživali su mnogi autori, uključujući Edie i Foote (1958), Mika i sur. (1969), te Koshi i sur. (1983). Dirk Helbing s Tehnološkog sveučilišta u Dresdnu primjećuje da se dijelovi profila brzine koji pripadaju fluentnim razdobljima valova stajanja i odlaska ne oslanjaju se značajno na protok, dok učestalost ovisi o uvjetima na cesti. Prosječno trajanje jednog vala obično se kreće između 4 i 20 minuta za široke prometne zastoje, a prosječna duljina vala između 2,5 i 5 kilometara.
Osnove prevencije fantomskih zastoja
Unatoč tome što fantomski prometni zastoji mogu biti frustrirajući, neki od njih mogu se djelomično spriječiti boljim vozačkim praksama, kao što je ostavljanje više prostora ispred sebe kako bi se smanjila potreba za naglim kočenjem. MIT-ov informatičar Berthold Horn savjetuje da vozači u gustoj istoj trebaju pokušati ostati na sredini između automobila ispred i iza njih kako bi smanjili potrebu za naglim kočenjem. Ipak, čak i kada svi voze dobro, preko kritične gustoće vozila, mala odstupanja od konstantne brzine mogu izazvati veće probleme.
Zaključak
Fantomski prometni zastoji predstavljaju fascinantan fenomen koji može izazvati frustracije među vozačima. Razumijevanje njihovih uzroka i umijeće prevencije mogu značajno poboljšati iskustvo vožnje. Ključ je u održavanju konstantne brzine i svijesti o okolini kako bi se izbjegli veliki zastoji.
