Zašto se Zemljini magnetski polovi prebacuju?
Svako nekoliko stotina tisuća godina, Zemljini magnetski polovi poznato je da se “prebacuju” – ali zašto se to događa? I što to znači za nas kao vrstu? Tijekom promjene pola, magnetski polovi Zemlje mijenjaju mjesta. U osnovi, sjeverni pol postaje južni, a južni pol postaje sjeverni.
Frekvencija promjena polova
Ova pojava se događa u prosjeku svakih 300.000 godina, a posljednji put se dogodila prije otprilike 780.000 godina. Prema paleomagnetskim podacima, polovi su se prebacivali nekoliko stotina puta u posljednjih 160 milijuna godina. Iako nitko ne zna točno kada će se sljedeće prebacivanje dogoditi, neki stručnjaci vjeruju da smo već dugo vremena u zaostatku za još jednim preokretom.
Migračna brzina magnetskog sjevernog pola
Od 1831. godine, kada je naš magnetski sjeverni pol prvi put precizno lociran, on se pomaknuo prema sjeverozapadu više od 1.100 kilometara. Štoviše, brzina tog migriranja povećala se s oko 16 kilometara godišnje na 55 kilometara godišnje.
Kako nastaje Zemljin magnetski pol
Zemlja ima magnetsko polje koje se generira procesima unutar planete. Taljivi metalni materijal teče u vanjskom jezgru, a dok se hladi, konvekcijske sile stvaraju pokret, slično vrenju vode na štednjaku. Rotacija Zemlje također potiče kretanje taljivog metala, što generira električne struje. Magnetsko polje naše planete sliči onom koje ima bar magnetski, sa sjevernim i južnim polom, ali je daleko nestabilnije. Snage koje ga pokreću neprestano se mijenjaju, što znači da se i samo polje kontinualno mijenja.
Posljedice smanjenja magnetskog polja
Što to znači za život na Zemlji? Naše magnetsko polje pruža određenu zaštitu od zračenja solarnih čestica i kozmičkih zraka. Tijekom promjene pola, magnetsko polje se oslabljuje, iako ne nestaje u potpunosti. Zbog toga bi moglo postojati više štetnog zračenja koje bi moglo doći do Zemlje. Međutim, ne postoji jasna povezanost između izumiranja vrsta i prošlih promjena magnituda.
Zaštita atmosfere
“Čak i bez magnetskog polja, atmosfera djeluje kao dodatni sloj zaštite, sprečavajući većinu zračenja,” objašnjava Britanska geološka služba. “U stvari, atmosfera nas štiti od visokoenergetskog zračenja jednako učinkovito kao betonski sloj debeo oko 4 metra.”
Utjecaj na tehnologiju i životinje
Iako smanjenje intenziteta magnetskog polja može utjecati na nas na druge načine, kao što su mogući problemi s tehnologijom zbog solarnih oluja, preokret magnituda mogao bi utjecati i na životinjske vrste. Ptice, ribe i morske kornjače koriste magnetsko polje za navigaciju, pa bi bilo kakve promjene mogle poremetiti njihove unutarnje kompase.
Zaključak
Zemljini magnetski polovi su fascinantna tema u znanosti. Iako se čini da promjene u magnetskom polju ne utječu drastično na život na Zemlji, važno je pratiti ove promjene i razumjeti njihove moguće posljedice. Na kraju, čak i Sunce ima svoje vlastite cikluse preokreta – zaista neuredan sustav, zar ne?