Otkrivanje praznine u mislima: Što se događa kada vaš um ‘zaključa’?
Jeste li ikad osjetili da vam misli jednostavno ispare? Jedan trenutak ste u punoj aktivnosti, a sljedeći osjećate kao da vam je um potpuno prazan. Novi istraživački rad pomaže rasvijetliti što se zapravo događa unutar naših mozgova kada se suočimo s tim fenomenom, uključujući i zašto neki od nas to doživljavaju češće od drugih.
Razumijevanje praznine u mislima
Athena Demertzi, glavna autorica istraživanja, izjavila je: “U potrazi smo za dubljim razumijevanjem praznjenja uma analizirajući 80 relevantnih znanstvenih radova – uključujući neke naše u kojima smo pratili moždanu aktivnost sudionika kada su izjavili da ‘ne misle na ništa’.” Demertzi i njezin tim, koji dolazi iz Francuske, Australije i Belgije, vjeruju da bi dubinska analiza praznine u mislima mogla odgovoriti na neka intrigantna pitanja o prirodi svijesti.
Što istraživanje otkriva
- U prosjeku, ljudi imaju “prazan” um između 5 i 20 posto vremena.
- Neki ljudi, poput onih s ADHD-om, prijavljuju češće doživljavanje praznine u mislima u usporedbi s neurotipičnim vršnjacima.
- Postoji jasna razlika između “praznog” uma i “lutajućeg” uma.
Praznjenje uma najčešće se javlja nakon razdoblja intenzivnog fokusa, poput ispita, tijekom manjak sna ili nakon fizičkog napora. Premda za mnoge ljude to može biti dio normalnog funkcioniranja mozga, također je povezano s različitim neurološkim i psihijatrijskim stanjima, poput anksioznosti, traumatskih ozljeda mozga i Kleine-Levin sindroma, koji uzrokuje epizode sna do 20 sati dnevno.
Neurološke perspektive
Istraživači su također analizirali neurološke studije koristeći slike mozga. Kada je nečiji um ‘prazan’, to ne znači da mozak miruje. Zapravo, dok osoba ostaje budna u tom stanju, njen mozak može ući u stanje koje se naziva “lokalni san.” Dokazi iz elektroencefalografije (EEG) sugeriraju sporije, valovite aktivnosti nalik snu, smanjen broj signala, sporiji rad srca i sužene zjenice – što su sve karakteristike sna.
Tim je također citirao istraživanje iz 2019. koje je koristilo funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI). Sudionicima je bilo zadan zadatak “razmišljati o ničemu” tijekom skeniranja – povjerite nam, to je teže nego što mislite! Rezultati su pokazali deaktivaciju u nekoliko ključnih regija mozga, poput donjeg frontalnog gyrusa i Brocine zone. Međutim, budući da su sudionici namjerno pokušavali održati svoju prazninu uma, istraživači ističu da to može biti drugačije od spontanog praznog uma.
Važnost daljnjeg istraživanja
“Svjesni smo da istraživanje praznina u mislima predstavlja metodološke i konceptualne izazove,” navodi tim. Istraživači vjeruju da je praznjenje uma vjerojatnije kada je mozak u stanju visokog ili niskog uzbuđenja. Uzimajući u obzir veliku varijabilnost između pojedinaca, može biti korisnije smatrati to skupom iskustava.
“Iskustvo ‘praznog uma’ jednako je intimno i izravno kao i razmišljanje,” komentira koautorica Jennifer Windt. U principu, tim želi potaknuti razgovor o ovoj temi s nadom da će inspirirati buduća istraživanja. “Vjerujemo da je istraživanje praznjenja uma uvidno, važno i pravovremeno,” kaže glavni autor Thomas Andrillon. “Naglašavamo da tekuće iskustvene nijanse dolaze u različitim stupnjevima svjesnosti i bogatstva sadržaja.”
Zaključak
Istraživanje, objavljeno u časopisu *Trends in Cognitive Sciences*, otkriva zanimljivu i složenu prirodu praznine u mislima. Kako bismo bolje razumjeli našu svakodnevnu iskustvenu stvarnost, važno je nastaviti istraživati ovo područje i promišljati o tome što prazninanje uma zapravo znači za naše iskustvo svijesti.
