Da li su plavuše gluplje od brineta? Razotkrivanje kognitivnog pristranosti
Mnogi se ljudi pitaju: Da li su plavuše usporedive s brinetama, posebno kada je u pitanju inteligencija? Odgovor je jasan – ne, nije tako. No, većina ljudi često misli suprotno. U sličnom maniru, možda čak ne biste željeli da u hitnoj pomoći budu liječnici bez iskustva, iako postoji vjerojatnost da neki tinejdžeri trenutačno imaju manje seksualne želje od vas. Zašto naša percepcija obično odstupa od stvarnosti? Ovdje dolazi do izražaja kognitivna pristranost poznata kao “halo efekt”.
Što je halo efekt?
Halo efekt odnosi se na našu tendenciju da procjenjujemo osobu na temelju jednog pozitivnog atributa, što dovodi do često neosnovanih zaključaka o njenim ostalim osobinama. Možda ste primijetili kako su u srednjovjekovnoj umjetnosti svi anđeli prikazani lijepima i blistavima, okruženi zlatnom aureolom, što simbolizira njihovu dobrotu. Halo efekt radi upravo suprotno – procjene o jednoj osobi mogu utjecati na naše mišljenje o njenim ostalim karakteristikama, kao što je inteligencija.
Jeremy Dean, psiholog i autor web stranice PsyBlog, objašnjava: “To je ideja da globalne procjene o osobi (npr. sviđaju mi se) utječu na ocjene njihovih specifičnih karakteristika (npr. pametna je).” Ovaj fenomen je također poznat kao princip ‘ljepota donosi dobro’ ili ‘stereotip fizičke privlačnosti’.
Povijesna pozadina halo efekta
Prva istraživanja vezana uz halo efekt provedena su prije više od stotinu godina. Psiholog Edward Thorndike primijetio je sumnjivu povezanost u ispitivanju vojnika zbog njihovih ocjena kolega na osnovu različitih kvaliteta poput vještine i pouzdanosti. Njegova je analiza pokazala da, kada su ljudi procjenjivali svog kolegu po jednom pozitivnom atributu, taj je učinak utjecao na njihovo ocjenjivanje svih osobina. Ako su ga smatrali dobrom osobom, ocjena svih njegovih karakteristika bila je nepodnošljivo visoka. Thorndike je zaključio: “Konstantna pogreška halo efekta čini se iznenađujuće velikom.”
Kako smo svi ranjivi na halo efekt?
Neki će pomisliti: “Ne mogu padati na to. Ja sam previše pametan za tako nešto.” Međutim, istraživanje iz 1977. godine pokazalo je suprotno. Psiholozi Richard Nisbett i Timothy Wilson testirali su grupu studenata o tome hoće li osobnost predavača utjecati na njihove ocjene. U eksperimentu je jedna grupa gledala video prijateljskog predavača, dok je druga gledala predavača s lošim stavom. Ono što je bilo iznenađujuće jest da su studenti dali više ocjene onome koji je bio prijateljski nastrojen, čak i kada su im ukazali na moguću pristranost u ocjenjivanju.
Kako se boriti protiv halo efekta?
Jedini način da se oslobodimo halo efekta je svjesno održavanje objektivnosti. Eva Krockow, istraživačica na Sveučilištu Leicester, piše: “Pristranosti su najutjecajnije kada dozvolimo automatskom, intuitivnom i emocionalnom razmišljanju da utječe na naše ocjene.” Da bismo smanjili utjecaj kognitivnih pristranosti, trebamo usporiti procese donošenja odluka i paziti na subjektivne dojmove. Jednostavni savjeti za poboljšanje objektivnosti uključuju:
- Svjesno preispitivanje vlastitih ocjena.
- Povećanje svijesti o halo efektu.
- Stvaranje popisa “morate imati” i “ne smijete imati” prilikom donošenja važnih odluka.
Zaključak
Halo efekt može utjecati na naše procjene i odluke u svakodnevnom životu, od posla do osobnih odnosa. Razumijevanje ovog fenomena može nam pomoći da postanemo svjesniji svojih pristranosti i omogućiti nam da bolje ocjenjujemo ljude oko nas. Na kraju, tko želi izgubiti potencijalnu priliku zbog površnih procjena poput loše frizure ili akni? Preuzimanjem kontrole nad našim procesima razmišljanja, možemo stvoriti pravedniji i otvoreniji svijet za sve.
