Revolucionar Ljudsku Povijest: Palaeoproteomika Otkiva Spol 3.5 Milijuna Godina Starog Hominina
U nedavnoj studiji, znanstvenici su uspjeli primijeniti peptidne analize na starom homininu kako bi odredili njegov spol. Ova analiza, stara 3.5 milijuna godina, smatra se najstarijim takvim primjerom koji je ikada analiziran na ovaj način. Ova otkrića otvaraju nove horizonte razumijevanja ljudske evolucije.
Povezivanje Prošlosti i Sadašnjosti Kroz Palaeoproteomiku
Kao što palaeoantropolozi nalaze sve više fosilnih ostataka drevnih hominina, također primjećuju ogromne varijacije među pojedincima, čak unutar iste vrste. Ovo ukazuje na to da naši udaljeni preci nisu toliko različiti od nas. No, kada je riječ o ovim arhaičnim primjerima, primijetiti varijacije nije isto što i razumjeti uzroke koji ih pokreću.
Dok znanstvenici mogu relativno lako istražiti DNK suvremenih vrsta, fosili donose izazove. Biološke molekule s vremenom propadaju, što otežava analizu. Tu na scenu stupa palaeoproteomika, nova grana znanosti koja proučava proteine iz fosiliziranih materijala.
Kako Palaeoproteomika Funkcionira?
Proteini, koji su duži lanci aminokiselina i održavaju se bolje kroz vrijeme nego DNK, omogućuju znanstvenicima da dobiju važne informacije o pojedincima. Teoretski, palaeoproteomika može dati uvid u varijacije između pojedinaca, uključujući seksualni dimorfizam.
U Analizi Hominina: Australopithecus africanus
Nakon provedenih studija o izvodljivosti, tim istraživača primijenio je minimalno invazivnu tehniku za ekstrakciju i analizu peptida iz cakline zuba primjerka Australopithecus africanus pronađenog u špiljama Sterkfontein u Južnoj Africi. Među 118 izoliranih peptida, neki su bili jedinstveni za amelogenin – protein koji sudjeluje u razvoju zubne cakline.
- AMELX i AMELY: Gen koji kodira amelogenin ima dvije verzije, AMELX i AMELY, koje se nalaze na X i Y spolnim kromosomima.
- Određivanje Spola: Istraživači su identificirali četiri peptida jedinstvena za AMELX i tri za AMELY, što im je omogućilo da s visokom sigurnošću zaključe da je analizirani primjerak bio mužjak.
Povijesno Otkriće i Budućnost Palaeoproteomike
Dok je palaeoproteomika ranije korištena za određivanje spola primjerka Homo antecessor, istraživanjem A. africanus smatra se da je to najstariji hominin na kojem je ova metoda uspješno primijenjena. Istraživači nadaju se da će njihova otkrića pokazati potencijal palaeoproteomike u širem području palaeoantropologije.
Važnost Ove Studije
„Iako je palaeoproteomika još u ranoj fazi i treba biti oprezan prilikom tumačenja rezultata, ona obećava odgovor na neka od najvažnijih pitanja palaeoantropologije o seksualnom dimorfizmu, varijaciji i filogeniji”, navode znanstvenici. “Istraživanje palaeoproteomike nalazi se na rubu izvanrednih otkrića.”
Zaključak
Ova studija, objavljena u Južnoafričkom časopisu za znanost, predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju ljudske evolucije i varijacija među našim drevnim precima putem inovativnih tehnika analize. Sa svakim novim otkrićem, palaeoproteomika nastavlja oblikovati našu perspektivu o našim korijenima.
