Užasne Posljedice Klimatskih Promjena: Kako Europa Tretira Toplinske Valove
Shvatiti razmjere klimatskih promjena može biti izazovno, posebno kada neposredni učinci nisu očiti. Međutim, zabrinjavajući podaci iz prošle godine ukazuju na to da se situacija ne može ignorirati. Prošla godina bila je najtoplija ikada zabilježena, a prema istraživanju Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), procjenjuje se da je oko 47,690 ljudi u Europi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom. Samo je 2022. godina bila gora, s procijenjenih 61,672 smrtna slučaja uzrokovanih toplinom.
Kako se dolazi do ovih Brojeva?
Posljednji podaci nisu rezultat samo prebrojavanja umrlih. Istraživači su koristili epidemiološke modele, analizirajući podatke o temperaturama i mortalitetu iz 823 regije u 35 europskih zemalja između 2015. i 2019. godine. Iako su došli do brojne procjene u sredini 47,000, upozoravaju da bi stvarni broj mogao biti znatno viši, čak do 66,525. Problem u povezivanju podataka čini to što su morali koristiti tjedne, a ne dnevne izvještaje o smrtnosti. Ova manja učestalost može dovesti do podcjenjivanja utjecaja vrućine.
Najviše pogođene Zemlje
Među najpogođenijim zemljama su:
- Grčka: 393 smrti na milijun od vrućine
- Bugarska: 229
- Italija: 209
- Španjolska: 175
- Cipar: 167
Mnoge od ovih zemalja imaju visoke udjele starijih osoba, što dovodi do značajne korelacije; smrtnost vezana uz vrućinu gotovo je osam puta veća kod osoba starijih od 80 godina nego kod onih između 65 i 79 godina. Također, žene su bile više pogođene s 55% višom smrtnosti od muškaraca, što može biti rezultat različitih fizioloških čimbenika, uključujući znojenje i tjelesnu temperaturu.
Prilagodba na Ekstremnu Toplinu
Unatoč zabrinjavajućim brojkama, postoji i pozitivan aspekt. Tijekom posljednja dva desetljeća, ljudsko društvo je naučilo prilagoditi se ekstremnim temperaturama, što je aludiralo na smanjenje broja smrti u ljetnim mjesecima. “Naši rezultati pokazuju da su se procesi socijalne prilagodbe na visoke temperature drastično poboljšali, posebno među starijima,” izjavila je Elisa Gallo, istraživačica i glavna autorica studije.
Zadnji Zaključci
Međutim, i dalje je alarmantno što je u 2023. godini gotovo polovica dana premašila temperaturu od 1.5°C, prema Pariškom sporazumu, a Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. “Klimatske projekcije sugeriraju da će se granica od 1.5°C vjerojatno premašiti do 2027. godine, ostavljajući nam vrlo malo vremena za djelovanje,” rekao je Joan Ballester Claramunt, glavni istraživač Projekta EARLY-ADAPT.
Hitna Potreba za Djelovanjem
Svaki pojedinac ima interes u usporavanju klimatskih promjena. “Postoji hitna potreba za strategijama koje će dodatno smanjiti smrtnost tijekom nadolazećih vrućih ljeta, uz sveobuhvatno praćenje utjecaja klimatskih promjena na ranjive skupine,” zaključio je Claramunt. Kombinacija mjera prilagodbe i napora za ublažavanje posljedica od strane vlada i opće populacije ključna je za sprječavanje dostizanja kritičnih točaka u projekcijama temperatura.
U konačnici, dok se suočavamo s izazovima klimatskih promjena, važno je da djelujemo odmah kako bismo zaštitili naš planet i buduće generacije.