Spava giant na obali Pacifika: Opasnosti Cascadia Subdukcijske Zone
Na obali sjeverozapadnog Pacifika leži ogromna prijetnja, poznata kao Cascadia Subdukcijska Zona. Ova geološka pukotina dugačka 1.130 kilometara proteže se od Kapskog Mendocina u Kaliforniji do blizu Vancouver Isla, u Kanadi. Iako je bila mirna tijekom stoljeća, znanstvenici strahuju od trenutka kada će se konačno probuditi, a posljedice bi mogle biti katastrofalne za Sjevernu Ameriku.
Potresne opasnosti Cascadia Subdukcijske Zone
Dokazana je povezanost ove zone s velikim potresima koji mogu proizvesti tsunamije visoke do 30 metara. No, novija istraživanja, predvođena znanstvenicima s Virginia Techa, sugeriraju da će potencijalna šteta biti daleko veća od samih tsunamija. Kada se Cascadia probudi, očekuje se da će se obala spustiti više od 1,9 metara u samo nekoliko minuta, što će izazvati nagli porast razine mora, značajno utječući na obalne zajednice i prirodu.
- Proširenje poplavnog područja: Ovaj fenomen mogao bi značajno povećati savezni prepoznati poplavni pojas od 1 posto između 13,5 do 44,8 četvornih kilometara.
- Česta opasnost: Prije ove analize, utjecaj na korištenje zemljišta nakon potresa nikada nije bio kvantificiran, a dugoročne posljedice mogle bi otežati oporavak.
Kako Funkcionira Subdukcijska Zona?
Cascadia Subdukcijska Zona je značajna geološka pukotina koja se proteže kroz sjevernu Kaliforniju, Oregonski i Washington, sve do južnog Britanske Kolumbije. To je područje masivnih tektonskih sudara gdje se manja oceanska ploča, Juan de Fuca, gura ispod veće sjevernoameričke ploče. Ova dugotrajna interakcija akumulira značajan pritisak koji će na kraju rezultirati oslobađanjem u obliku mega-potresa.
Kada će se sljedeći potres dogoditi?
Prema novim istraživanjima, postoji 15% šanse da će se potres magnitude 8,0 ili više dogoditi u sljedećih 50 godina. Kada se uzmu u obzir dugoročni učinci koje bi ovakav potres mogao imati, oporavak nakon događaja postaje još teži. Istraživači su koristili modele za analizu kako će sljedeći potres utjecati na spuštanje tla.
- Učinak na stanovništvo: Ako se potres dogodi danas, dodatnih 14.350 stanovnika, 22.500 struktura i 777 milja prometnica moglo bi se naći unutar poplavnog područja nakon potresa.
- Utjecaj na infrastrukturu: Škole, bolnice, a čak i policijske i vatrogasne stanice bile bi izložene poplavi.
Što nas očekuje 2100. godine?
Postojećim prognozama značajnog porasta razine mora zbog klimatskih promjena, učinci potresa mogli bi biti još ozbiljniji, jer bi porast razine mora mogao biti veći od 1 metra do 2100. godine. To bi dodatno pojačalo učinak potresa, čak više nego učetverostručilo izloženost poplavama.
Ekološki utjecaji i gubici
Osim što utječe na domove i ključnu infrastrukturu, prošireni poplavni pojas mogao bi dovesti do prekomjerne salinizacije tla, čime bi postalo neupotrebljivo za stočarstvo. Također bi moglo doći do erozije prirodnih sustava koji štite obalu od olujnih valova, potencijalno uzrokujući nepopravljive gubitke ekosustava.
Prema Dura, gubitak intertidalnih močvara direktno utječe na usluge ekosustava poput filtracije vode i staništa za ribe i ptice. “Ove močvare djeluju kao prirodni spremnici ugljika, a njihova erozija ili pretvaranje u plitovodne površine znatno smanjuje njihovu sposobnost skladištenja ugljika”, kazala je.
Zaključak: Vrijeme je za pripremu
Istraživanje Tine Dura i njezinih kolega pokazuje koliki će utjecaj imati sljedeći potres u Cascadiji i zašto je neophodno pripremiti se za ublažavanje njegovih posljedica. “Cascadia je jedinstveno mjesto. Iako nije gusto naseljena, većina estuarija ima zajednicu u sebi, a sve su u zoni potonuća”, zaključila je Dura.
Priprema i strategije za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa u ovom području postaju sve važnije, osobito s obzirom na promjene uzrokovane klimatskim promjenama.
