Jezero Chagan: Nasljeđe Hladnog rata u Kazahstanu
U sjeveroistočnom dijelu Kazahstana nalazi se jezero koje predstavlja prometne posljedice opasnog naslijeđa Hladnog rata. Ovo jezero, poznato kao Jezero Chagan, smješteno je u surovom, stjenovitom krajoliku blizu grada Semeya (nekadašnjeg Semipalatinska). Na prvi pogled, jezero može izgledati nezanimljivo, ali njegov drugi naziv — Atomskog jezero — otkriva njegovu pravu važnost.
Povijesna značajka: Nuklearni testovi
Godine 1965., Sovjetski Savez izveo je eksploziju nuklearnog testa koja je stvorila krater dubok 100 metara i širok 400 metara, na mjestu gdje danas leži jezero. Ova eksplozija je samo jedna od stotina drugih koje su provedene u sljedeća četiri desetljeća u opsežnom okruženju koje je služilo kao glavno nuklearno testno poligon Sovjetskog Saveza. Prvi nuklearni test izveden je 29. kolovoza 1949. u Semipalatinskom nuklearnom testnom području, poznatom i kao “Poligon”. Bombardiranje, poznato kao RDS-1, predstavljalo je značajno tehnološko postignuće za Sovjetski Savez i označilo početak nuklearne utrke oružja koja je obilježila Hladni rat, time što je prekinulo američki monopol na nuklearno oružje.
- 456 nuklearnih testova provedeno u Semipalatinsku.
- 116 testova izvedeno iznad zemlje, dok je 340 bilo pod zemljom.
- Ispitivani su razni tipovi oružja, uključujući fisijske uređaje i velike termonuklearne bombe.
Utjecaj na lokalno stanovništvo
Jedan od razloga zašto je Semipalatinsk bio privlačan za Rusi bio je njegova izolacija i lakoća zatvaranja od civila. No, područje nije bilo potpuno nenaseljeno. Na rubovima poligona nalazila su se nekoliko sela, a grad Semey, udaljen samo 150 kilometara (93 milje), imao je više od milijun stanovnika. Ovi ljudi su bili izloženi radijaciji i opasnim materijalima, posebno tijekom iznadzemnih testova, a Sovjetski Savez nije upozorio lokalno stanovništvo na opasnosti. Posljedica toga bila je izloženost radioaktivnim česticama u zraku, kao i konzumacija zagađene hrane.
Zdravstveni i psihološki učinci
Od kraja 1980-ih godina, različite studije su istraživale potencijalne učinke izloženosti radijaciji na ljude koji žive u toj regiji. Raznoliki podaci pokazuju da su nuklearni testovi značajno povećali rizik od raznih kroničnih bolesti, uključujući rak, bolesti štitnjače, imunološke poremećaje i urođene malformacije. Stručnjaci iz Dispanzer broj 4 u Semipalatinsku, zajedno sa znanstvenicima iz Instituta za biofiziku Akademije medicinskih znanosti SSSR-a, procijenili su izloženost radijaciji 1958. godine. Već tada su izvijestili da 22% ispitanika ima simptome povezane s kroničnom radijacijskom bolesti.
Nadalje, značenje radijacije ne ograničava se samo na fizičko zdravlje; nedavna istraživanja naglašavaju trenutačne traumatske psihološke učinke koje lokalni stanovnici doživljavaju, uključujući stres i anksioznost zbog mogućih posljedica radijacije na njihovo zdravlje.
Zaključak: Nasljeđe i simbol upozorenja
Posljednja nuklearna eksplozija u Semipalatinsku izvršena je 1989. godine, a lokacija je zatvorena nakon sloma Sovjetskog Saveza i proglašenja neovisnosti Kazahstana. Od tada, testno poligon postalo je važan simbol opasnosti povezane s nuklearnim tehnologijama i njihovim utjecajem na zdravlje i okoliš. Istraživanja o ljudima koji žive u toj regiji se nastavljaju, s ciljem razumijevanja dugoročnih učinaka radijacije na pojedince, ali i kako oni mogu utjecati na buduće generacije.