Razvoj Zdravstvenog Standarda i Životne Dobi: Nova Istraživanja Otkivaju Nekoliko Zabrinjavajućih Činjenica
Prema najnovijim istraživanjima, razlika između životne dobi i “zdravstvene dobi” – godina života provedenih u dobrom zdravlju – u Sjedinjenim Američkim Državama je najveća na svijetu. Korištenjem podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), autori studije su otkrili da prosječni Amerikanac živi 12.4 godine s invaliditetom i/ili bolešću, u odnosu na 10.9 godina iz 2000. godine. Globalno, živimo duže nego ikad u ljudskoj povijesti.
Opsesija Produžavanjem Života
Pokušaj produžavanja života postao je opsesija za mnoge, koji se okreću raznim neobičnim medicinskim intervencijama kako bi usporili starenje. Međutim, često zaboravljamo razmisliti o tome kako će te dodatne godine života zapravo izgledati. “Podaci pokazuju da dobitci u dugovječnosti nisu praćeni jednakim napretkom u zdravoj dugovječnosti. Stari ljudi često provode više godina s bolestima,” izjavio je dr. Andre Terzić, vodeći autor nove studije.
Ključne Činjenice o Istraživanju
- Terzić i prvi autor Armin Garmany analizirali su podatke iz 183 zemlje članice WHO-a, pokrivajući očekivanu životnu dob i očekivanu zdravu životnu dob, uspoređujući rezultate za muškarce i žene.
- Studija obuhvaća razdoblje od gotovo dvije decenije, od 2000. do 2019. godine.
- Očekivana životna dob porasla je globalno: za žene sa 79.2 godine na 80.7 godina, a za muškarce sa 74.1 godine na 76.3 godine.
- Najveći porast životne dobi zabilježen je u afričkim zemljama poput Ruande, Malavija, Burundija, Etiopije i Zambije.
- Međutim, sličan porast u zdravstvenoj dobi nije zabilježen, što je dovelo do prosječne razlike od 9.6 godina između životne i zdravstvene dobi.
Situacija u SAD-u
Sjedinjene Američke Države su na vrhu popisa kada je riječ o razlici između životne i zdravstvene dobi, sa 29% višom razlikom od globalnog prosjeka. SAD također bilježi najviše kroničnih bolesti među stanovništvom, uključujući probleme mentalnog zdravlja, poremećaje uzimanja supstanci i muskulokularne bolesti.
To znači da, u prosjeku, Amerikanci provode više svog života u lošem zdravlju nego njihovi vršnjaci u drugim zemljama. Australija se također našla na ovom nepovoljnom popisu, s razlikom između životne i zdravstvene dobi od 12.1 godina, dok su slijedile Novi Zeland (11.8 godina) i Ujedinjeno Kraljevstvo (11.3 godina).
Sistem Zdravstva i Isticanje Razlika
Ovi podaci ne iznenađuju one koji su pratili nedavni izvještaj Commonwealth Funda, koji je zaključio da je zdravstveni sustav SAD-a najgori među deset bogatih zemalja. Nedostatak univerzalnog pristupa zdravstvenoj skrbi istaknut je kao veliki faktor, s desetinama milijuna Amerikanaca koji trenutno nemaju zdravstveno osiguranje.
Svaka zemlja ima svoje jedinstvene izazove, a važno je za buduće planiranje istražiti te razlike. “Identifikacija čimbenika koji doprinose razlici specifičnoj za svaku geografiju može pomoći u informiranju zdravstvenih intervencija specifičnih za svaku zemlju i regiju,” rekao je Garmany.
Rodne Razlike i Paradoxi U Zdravstvu
Pored razlika među državama, podaci su pokazali globalnu razliku između muškaraca i žena, pri čemu žene imaju 2.4 godine veću razliku između životne i zdravstvene dobi od muškaraca. Glavni doprinosi imali su neurološki poremećaji, muskulokularni problemi i problemi s genitourinarnim traktom.
Prema autorima, rezultati ukazuju na “paradoks”. Ljudi danas imaju veću vjerojatnost preživjeti akutne bolesti koje su mogle umanjiti njihove pretke – poput bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama – ali to također znači da žive dovoljno dugo da razviju više kroničnih bolesti. Ključna stvar koju Garmany naglašava je da se ne poduzima dovoljno koraka kako bi se to promijenilo: “Proširenje razlike između zdravstvene i životne dobi na globalnoj razini ukazuje na potrebu za ubrzanim preusmjeravanjem na proaktivne sustave brige usmjerene na wellness.”
Zaključak
Ova istraživanja koja su objavljena u JAMA Network Open naglašavaju alarmantnu potrebu za poboljšanjem zdravstvenog sustava kako bi se smanjila razlika između životne dobi i zdravstvene dobi. Osiguranje boljih zdravstvenih usluga i pristupačna skrb mogu značajno utjecati na kvalitetu života i zdravlje budućih generacija.
