Utjecaj zlatnog rudarenja na Amazonsku prašumu u Peruu
Zlatni prsten na vašem prstu ili lanac oko vašeg vrata možda ima neizravnu povezanost s razornim posljedicama zlatnog rudarenja u amazonskoj prašumi u Peruu. Prema novoj studiji, znanstvenici su istražili učinke malog zlatnog rudarenja u južnom dijelu peruanske Amazone, otkrivajući da je došlo do značajnog povećanja uništenja tresetišta u posljednjim godinama.
Artizanalno zlatno rudarenje u regiji Madre de Dios
- Otprilike 70 posto “artizanalne” proizvodnje zlata u Peruu događa se u regiji Madre de Dios.
- Sjedimenti oko rijeka bogati su ovim dragocjenim metalom.
- Procjenjuje se da zlatno rudarenje pruža posao za do 30.000 ljudi, posebno nakon ekonomske krize 2008. godine.
Međutim, većina ovih aktivnosti je ilegalna i smatra se “glavnim uzročnikom deforestacije” u toj regiji. Nova istraživanja ukazuju na još jedan način na koji ova industrija šteti okolišu – uništavanje amazonskih tresetišta.
Važnost tresetišta i njihovo uništavanje
Tresetišta su vlažni, močvarni ekosustavi koji se sastoje od raspadajuće biljne tvari i djeluju kao ogromni rezervoari ugljika. Spremaju ugljik mnogo gusto nego šumska stabla, zadržavajući čak sedam puta više ugljika od drveća u ovom području. Nažalost, velika područja ovih močvarnih terena uništava zlatno rudarenje, što rezultira alarmantnim ispuštanjem ugljika u atmosferu i doprinosi klimatskim promjenama.
Znanstvenici su analizirali više od 35 godina satelitskih podataka iz NASA-inog programa Landsat i otkrili da je izgubljeno preko 550 hektara tresetišta, uz oslobađanje između 0,2 i 0,7 milijuna tona ugljika u atmosferu. Zabrinjavajuće, više od polovice ovog uništavanja dogodilo se u posljednje dvije godine.
Potencijalne posljedice rudarenja tresetišta
Sada, samo 9 posto rudarskih aktivnosti u regiji odvija se u tresetištima, no taj broj bi se mogao povećati u sljedećem desetljeću. Ako se trenutni trendovi nastave, rudarenje tresetišta moglo bi činiti 25 posto ukupnog rudarenja do 2027. godine. Istraživači sugeriraju da bi to moglo rezultirati oslobađanjem do 14,5 milijuna tona ugljika, što odgovara godišnjim emisijama milijuna automobila.
Dr. John Householder, vodeći autor studije s Tehnološkog instituta Karlsruhe u Njemačkoj, ističe da “rudarenje brzo prodire u ova krhka područja zbog lakšeg pristupa udaljenim mjestima, dok jednostavno nema dovoljno zakonske regulative za zaštitu tog područja. Ako ne usporimo uništavanje, šteta za tresetišta Amazone mogla bi biti trajna, s ozbiljnim ekološkim, društvenim i ekonomskim posljedicama.”
Neizvjesnost u globalnom lancu opskrbe zlatom
Gotovo je nemoguće odrediti koliko zlata iz tresetišta peruanske Amazone ulazi u globalni opskrbni lanac, budući da je gotovo nemoguće pratiti. Rudarima bez licenci brzo mijenja vlasnike, prolazeći kroz lokalne trgovce i regionalne posrednike prije nego što dođe do naručitelja. Kada uđe u sustav, dolazi u tvornice za obradu, gdje se taliti, miješati s drugim zlatom i lijevati u ingote, brišući svaki trag svog podrijetla prije nego što se pošalje na tržišta širom svijeta.
Peru je među najvećim svjetskim proizvođačima zlata, no značajan dio ovog zlata se kopa ilegalno. Stoga je gotovo sigurno da značajan, iako neizmjeren, dio zlata u opticaju danas potječe iz drevnih tresetišta Madre de Dios.
Nova studija objavljena je u časopisu Environmental Research Letters.
Zaključak
Utjecaj zlatnog rudarenja na amazonsku prašumu i tresetišta u Peruu osigurava da je ovo pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju i akciju. Očuvanje ovih dragocjenih ekosustava od vitalnog je značaja za budućnost okoliša, društva, i gospodarstva.
