Istraživanje ledenjaka: Utjecaj A-68a na morski ekosustav
Robotizirani glideri su ispitivali vode oko jednog od najvećih ledenjaka na svijetu, A-68a, prije nego što je otplovio i razbio se u nepoznato. Ovo je bio prvi put da je takva misija ostvarena, pružajući znanstvenicima neviđeni uvid u to kako ledenjaci utječu na oceane. Ledena masa A-68a odvojila se od ledene police Larsen C u Antarktiku u srpnju 2017. godine. Ovaj ledenjak činio je 12 posto cijele ledene police, s površinom od 5,800 četvornih kilometara.
Putovanje A-68a
Dok se A-68a kretala kroz Južni ocean, polako je počela propadati. Do travnja 2021. godine, Američki nacionalni ledeni centar proglasio je “kraj” ledenjaka jer se raspao na fragmente koje je bilo nemoguće pratiti. Ali, znanstvenici su uspjeli iskoristiti kratko, ali važno putovanje A-68a. U veljači 2021, tim iz Britanskog antarktičkog istraživačkog centra (BAS) poslao je dva podmorska robotizirana glidera – Doombar–405 i HSB–439 – kako bi pratili učinke topljenja ovog “mega-ledenjaka” na ekosustav.
Izazovi praćenja ledenjaka
Aktivnost ledenjaka nije jednostavna stvar. Lednjaci se neprestano kreću i njihovo kretanje je nepredvidivo, što otežava znanstvenicima da prate njihov utjecaj na ocean. Natasha Lucas, vodeća autorica studije i fizička okeanografkinja s BAS-a, istaknula je:
- “Ova misija je bila daleko od jednostavne. Pilotirali smo glidere na daljinu iz ureda udaljenih više od 12,000 kilometara, oslanjajući se na rijetke slike satelita bez oblaka kako bismo locirali ledenjak.”
- “A-68a se stalno kretala, izgubilo se jedan glider, a drugi je nekoliko puta bio zarobljen ispod A-68a. Ali, nakon 17 dana, uspjeli smo prikupiti obilje podataka.”
Podaci koje su prikupili glideri
Glideri su prikupili podatke o uvjetima oceana, uključujući razine soli, temperaturu i prisutnost klorofila, što ukazuje na prisutnost morskog života. Uočili su i koliko svjetlosti odbijaju čestice u vodi, pomažući znanstvenicima da razumiju što se nalazi ispod površine. Ove mjere su pokazale da se golemi ledenjak topi iznutra, ometajući sloj hladne vode poznat kao “Zimska voda” koja čuva hranjive tvari iz dubokih oceana.
Utjecaj topljenja A-68a na morski život
Topljenje ledenjaka uzrokovalo je miješanje slojeva oceana, omogućavajući hranjivim tvarima, poput željeza i silicija, da se uzdižu prema površini. Ovaj iznenadni porast hranjivih tvari pokreće mikroskopski morski život, miješajući prehrambene lance oceana koji povezuju stvorenja Južnog oceana, kao što su kril, ribe, kitovi i pingvini.
Položaj znanstvenog istraživanja
Istraživanje ovih skrivenih interakcija od vitalnog je značaja, jer izravno oblikuju raznolikost oceana i utječu na to kako se toplina i ugljični dioksid kreću između oceana i atmosfere. S obzirom na to da se očekuje da će klimatske promjene proizvesti sve više “mega-ledenjaka” kao što je A-68a, razumijevanje njihovog utjecaja na morske ekosustave i globalni klimatski sustav postaje još bitnije.
Revolucija istraživanja ledenjaka
“Mislimo da su ovo prvi podaci prikupljeni tako blizu ledenjaka – to su stvarno revolucionarne stvari,” izjavila je Lucas. “Broj gigantskih ledenjaka raste s klimatskim promjenama, stoga je važno da razumijemo fizičke i biološke procese tijekom topljenja ledenjaka ove veličine.”
Studija je objavljena u časopisu Nature Geoscience i nudi ključne uvide u to kako se promjene u ledenjacima odražavaju na zdravlje morskih ekosustava.
