Revolucionarni test krvi za dijagnosticiranje depresije i bipolarnog poremećaja
Tim znanstvenika predvođen profesorom Alexanderom B. Niculescuom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvio je revolucionarni test krvi koji koristi RNA biomarkere za procjenu ozbiljnosti depresije kod pacijenata. Ovaj test također pruža informacije o riziku od razvoja teške depresije ili bipolarnog poremećaja u budućnosti.
Nova dostignuća u psihijatriji
Ovaj najnoviji krvni test nadogradnja je prethodnog istraživanja Niculescuovog tima, koji je otkrio biomarkere u krvi koji mogu pratiti samoubilačke tendencije i posttraumatski stresni poremećaj. Njihova istraživanja objavljena su u časopisu Molecular Psychiatry. Profesor Niculescu ističe: “Pioniri smo precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, a posebno u posljednjih deset godina. Ova studija predstavlja najsuvremeniji ishod naših napora.”
Razvoj testova: Metodologija i rezultati
Razvoj ovog testa zahtijevao je značajan rad i trajao je četiri godine, s više od 300 sudionika. Tim je slijedio opsežan četverostupanjski plan kako bi otkrio koji su biomarkeri bitni za razvoj testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj. Proces je započeo promatranjem sudionika tijekom određenog vremenskog razdoblja, procjenjujući promjene njihovih raspoloženja i korelirajući te promjene s razinama biomarkera u krvi.
- Prvi korak bio je identifikacija biomarkera koji se mijenjaju s promjenama raspoloženja.
- Zatim su biomarkeri uspoređeni i verificirani s prethodno dokumentiranim biomarkerima iz povezanih studija.
- Tim je identificirao 26 ključnih biomarkera koje su koristili u daljnjem istraživanju ozbiljno depresivnih pacijenata.
- Nakon valideranja, biomarkeri su testirani u različitoj skupini pacijenata za ocjenjivanje težine bolesti.
Niculescu objašnjava: “Naš cilj je bio razviti krvne testove koji razlikuju depresiju od bipolarnog poremećaja te povezati pacijente s pravim tretmanima.” Ovi krvni biomarkeri pružaju objektivno praćenje odgovora na tretman, što je ključno kada subjektivni izvještaji pacijenata ili klinička opažanja nisu pouzdana.
Kružna povezanost između bioloških ritmova i raspoloženja
Tijekom istraživanja, tim je također otkrio važnu povezanost između gena cirkadijalnog ritma, koji reguliraju naš unutarnji sat, i poremećaja raspoloženja. Ovo bi moglo objasniti zašto neki pacijenti imaju ozbiljnije simptome s promjenama godišnjih doba, uz česte poremećaje spavanja koji se javljaju u poremećajima raspoloženja.
Zaključak: Važnost krvnog testa u suvremenoj medicini
U vremenu kada se krvni biomarkeri sve više koriste u medicini za dijagnosticiranje i procjenu stanja, ovo istraživanje predstavlja značajan korak naprijed prema implementaciji funkcionalnog testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj u klinikama. Profesor Niculescu zaključuje: “Bodovi biomarkera u krvi nude prednosti u kliničkoj praksi. S obzirom na to da će svaka četvrta osoba doživjeti epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja tijekom svog života, važnost naših napora ne može se precijeniti.”
