Kako Su Promjene U Cirkulaciji Oceana Utjecale Na Slanost Sjevernog Atlantika
U posljednjih 50 godina, ogromne promjene u oceanima doveli su do značajnog povećanja slanosti voda Sjevernog Atlantika u usporedbi s drugim velikim oceanom u svijetu, Tihim oceanom. Ovim člankom istražit ćemo uzroke i posljedice ovih promjena, temeljeći se na najnovijem istraživanju kineskih znanstvenika.
Što Uzrokuje Višu Slanost Atlantika?
Jedan od glavnih faktora koji utječe na slanost Atlantskog oceana je intenzivna evaporacija koja se odvija, osobito u tropskim i suptropskim područjima. Ovaj proces isušuje vodu, čime se povećava slanost. S druge strane, Tihi ocean povezan je s brojnim velikim riječnim sustavima koji ga neprestano osvježavaju vodom iz unutrašnjosti i planina.
Nova Istraživanja Oslikavaju Razlike
Prema novoj studiji koju su proveli znanstvenici iz Kineske akademije znanosti, razlika u slanosti između Atlantskog i Tihog oceana povećala se za gotovo 6 posto između 1965. i 2018. godine. Ovaj fenomen najvidljiviji je u gornjih 800 metara vode u sjevernim srednjim geografskim širinama.
- Glavni uzroci promjena: globalno zagrijavanje i promjene vjetrova.
- Termoklina: povećane temperature oceana uzrokuju pomicanje termokline prema polovima.
- Vjetrovi: mijenjaju raspodjelu vode u srednjim geografskim širinama.
Iako su slični efekti zabilježeni i u Tihom oceanu, u Atlantskom oceanu su izrazitiji, što sugerira duboku promjenu u slanosti. Znanstvenici naglašavaju da još uvijek nisu potpuno razumjeli mehanizme ovih složenih odnosa. Koristeći oceanske modele koji se temelje na stvarnim atmosferskim podacima, naišli su na poteškoće u preciznom reproduciranju zabilježenih uvjeta u određenim regijama, što ukazuje na “nesigurnosti u mehaničkom razumijevanju”.
Posljedice Promjena Slanosti
Istraživanja sugeriraju da bi ovi pomaci u slanosti mogli pokrenuti lančane reakcije koje će utjecati na različite aspekte morskog ekosustava. Znanstvenici se pitaju mogu li promjene u slanosti Atlantskog oceana destabilizirati njegove slojeve, koji se sastoje od vode različitih gustoća i temperatura. To bi moglo dovesti do zadržavanja antropogenog toplinskog sadržaja dublje u oceanu, stvarajući “topla mjesta”.
Također, povećanje slanosti oceana moglo bi otežati cirkulaciju kisika i hranjivih tvari između površinskih i dubljih voda, smanjujući sposobnost oceana da podrži rast biljaka i algi. Budući da ove životne forme čine osnovu mnogih morskih prehrambenih lanaca, potencijalni utjecaj može biti dubok.
Zaključak
Ova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change, otvara nova pitanja o tome kako ljudski uzrokovane klimatske promjene oblikuju temeljne sustave naše planete. Kako se slanost oceana nastavlja mijenjati, ključno je pratiti kako će te promjene utjecati na cijeli morski ekosustav i, u konačnici, na ljudski život.
