Kako su vukovi postali psi – Novo istraživanje otkriva iznenađujuće činjenice
Transformacija divljeg vuka u poslušnog jazavičara ili vezanog čivavu može zvučati kao ozbiljan izazov koji zahtijeva puno vremena i genetske alkemije. Ipak, nova istraživanja sugeriraju da bi taj proces mogao biti jednostavniji nego što se nekada mislilo, bez obzira na faktor vremena.
Samodomaćinjenje vukova
Prema autorima studije, drevni vukovi koji su žudjeli za ljudskim društvom imali su dovoljno vremena da se suštinski sami domestikaciju, postajući praktički psi kroz prirodnu selekciju uz minimalnu ljudsku intervenciju. Vjeruje se da su psi nastali od svojih zavijajućih predaka tijekom razdoblja od otprilike 15,000 godina. Ovo je zapravo prilično brzo kada se uzme u obzir proces specijacije – nastajanja nove vrste iz starije.
Umjetna selekcija ili prirodna prilagodba?
Prevladavajuće mišljenje sugerira da je proces “psiđenja” ubrzan umjetnom selekcijom, gdje su ljudi namjerno sparivali najmirnije vukove kako bi što brže dobili prijateljskije ljubimce. S druge strane, postoji i suprotno mišljenje koje tvrdi da su se neki prirodno mirniji vukovi počeli okupljati oko ljudskih kampova, nadajući se da će pronaći ostatke hrane. Ova teorija, poznata kao “hipoteza proto-domestikacije”, sugerira da bi ti vukovi prirodno postali izolirani od manje tolerantnih vukova i na kraju se međusobno parili.
Simulacije i rezultati istraživanja
Kako bi provjerili ovu hipotezu, autori nove studije koristili su matematičke modele temeljene na agentima za simulaciju evolucijskog razvoja vukova pod različitim scenarijima. Proveli su simulacije u kojima su se mirniji vukovi međusobno parili, kao i simulacije u kojima su se nastavili pariti s članovima čopora koji nisu bili skloni zadržavanju oko ljudskih kampova.
- U 74,2% modela s preferencijom za parenje s drugim mirnim vukovima, specijacija se odvila unutar 15,000 godina.
- U modelima bez preferencija za parenje, specijacija se nije dogodila.
- Prosječno je bilo potrebno samo 8,030 godina da se vukovi pretvore u pse, jednostavno se zadržavajući oko ljudi.
Autori studije ističu: “Naš model omogućava hipotezi proto-domestikacije da prevlada protiv prigovora na vremensku ograničenost samo ako su drevni vukovi češće birali pariti se s vukovima slične tolerancije prema ljudima.”
Zaključak istraživanja
Iako su rezultati zanimljivi, istraživači priznaju da njihova otkrića “ne mogu potvrditi niti opovrgnuti uzrok rane domestikacije vukova”. Također napominju da drevne zajednice možda nisu željele vukove u svojim kampovima i mogle su ih odgoniti kako bi zaštitile hranu što dodatno komplikuje hipotezu o proto-domestikaciji. No, rezultati sugeriraju da “hipoteza proto-domestikacije ne može biti odbijena na temelju vremenskih ograničenja.” Drugim riječima, vukovi su zaista imali dovoljno vremena da se sami pretvore u pse.
Ova fascinantna studija objavljena je u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences i dodaje novu dimenziju našem razumijevanju kako su psi postali najbolji prijatelji čovjeka.
