Otkriće nove vrste cijanobakterija u vulkanskim morskim izvorima
U vulkanskim izvorima koji se nalaze uz obalu Italije, istraživači su otkrili novu vrstu cijanobakterija koja bi mogla biti izuzetno učinkovita u hvatanju ugljikovog dioksida, jednog od glavnih uzroka klimatskih promjena. Ova cijanobakterija, službeno poznata kao UTEX 3222, dobila je privlačniji nadimak “Chonkus”. Razlog tome je što ova mikroalga raste nevjerojatnom brzinom u prisutnosti ugljikovog dioksida.
Otkriće u vulkanskim izvorima
Chonkus je prvi put prikupljen iz uzoraka morske vode uzete iz plitkih vulkanskih izvora blizu otoka Vulcano. S obzirom na to da ovi izvori dobivaju obilje sunčeve svjetlosti i plinova, istraživači su posumnjali da bi to moglo biti idealno mjesto za pronalaženje fotosintetskih organizama koji su dobro prilagođeni za opstanak u uvjetima bogatim CO2 i za njegovo hvatanje.
Braden Tierney, koautor studije koja opisuje ovo otkriće, izjavio je: “Na svijetu postoji nevjerojatna količina mikrobiološke raznolikosti, a vjerujemo da je učinkovitije tražiti mikroorganizme koji su se već razvili za uspjeh u ljudskim okruženjima nego pokušavati stvoriti sve željene osobine u laboratorijski uzgojenim bakterijama E. coli.”
Laboratorijska istraživanja i rezultati
Uzorci morske vode su odneseni u laboratorij u Bostonu, gdje su istraživači uzgajali cijanobakterije u poznatim uvjetima, uključujući visoke koncentracije CO2. Tako su otkrili i izolirali Chonkus. Istraživanja su pokazala da Chonkus izuzetno brzo raste – mnogo brže od drugih brzourastajućih sojeva algi, te može udvostručiti svoju koloniju za nešto više od 2 sata u tekućem okruženju.
Dodatno, pojedinačne stanice Chonkusa rastu u većoj gustoći, a unutar ovih natečenih cijanobakterija pronađene su i granule za pohranu bogate ugljikom. Te osobine same po sebi čine Chonkusa privlačnim kandidatom za sekvestraciju ugljika.
Prednosti Chonkusa u borbi protiv klimatskih promjena
Osim što uspijeva zadržati velike količine CO2, Chonkus se također brže sakuplja na dno oceana, što olakšava proces hvatanja ugljika. Ovo ga čini izuzetno privlačnim kako za znanstvenike, tako i za inovatore koji istražuju kako možemo koristiti prirodne resurse u borbi protiv klimatskih promjena.
George Church, jedan od autora studije i suosnivač tvrtke koja pokušava vratiti vunastog mamuta, rekao je: “Osobine koje posjeduju prirodno evoluirane vrste cijanobakterija opisana u ovoj studiji imaju potencijal za primjenu u industriji i okolišu, uključujući bioproizvodnju korisnih proizvoda na bazi ugljika ili slanje velikih količina ugljika na morsko dno.”
Zaključak
Ova otkrića predstavljaju značajan korak prema iskorištavanju prednosti evolucije u hitnoj borbi protiv klimatskih promjena. S daljnjim istraživanjima i poboljšanjima, Chonkus bi mogao postati ključni igrač u mitigaciji i potencijalnom reverzovanju klimatskih promjena, koristeći milijarde godina evolucije kao svoj najveći adut. Studija je objavljena u časopisu “Applied and Environmental Microbiology”.
