Kako se Grupa Majmuna Putuje: Istraživanje Ponašanja Barbebanovaca
Ponašanje životinja često nas fascinira, a način na koji se grupe životinja kreću može otkriti mnogo o njihovim socijalnim strukturama i odnosima. Nedavna istraživanja o ponašanju divljih barbebanovaca pružila su uvide u to kako ovi majmuni putuju u pravim linijama, a otkrića su mnogo ugodnija nego što bismo mogli pomisliti.
Barbebanovci i Njihovi Kretni Obrasci
U Nacionalnom parku Da Gama na peninsuli Cape u Južnoj Africi, zabilježeni su divlji barbebanovci (Papio ursinus) koji se kreću u pravim linijama koje nazivamo progresijama. Unatoč brojnim istraživanjima koja su se bavila pitanjem zašto ovi majmuni putuju na ovaj način, do sada nije postignut jasan zaključak. Tim istraživača boravio je 36 dana prateći 78 ovih progresija kako bi otkrio važne uzroke njihovog kretanja.
Mogući Razlozi za Putovanje u Prvim Linijama
Istraživači su razmotrili četiri moguća razloga zašto barbebanovci putuju u veselim redovima:
- Zaštita mlađih članova: Smatra se da je jedan od glavnih ciljeva ovih progresija zaštita mlađih ili najranjivijih članova čopora.
- Vođenje od strane lidera: Druga teorija sugerira da barbebanovci jednostavno slijede vođu čopora.
- Konkurencija za resurse: Ekolozi smatraju da se mogu natjecati za resurse unutar grupe.
- Socijalne veze: Još jedno objašnjenje je da se kretanje može povezati s socijalnim vezama između članova čopora.
Struktura i Hijerarhija Unutar Čopora
Istraživači su otkrili da redoslijed u kojem se barbebanovci kreću nije nasumičan. Na temelju njihovih opažanja, vjeruje se da su socijalne veze i hijerarhija glavni faktori koji oblikuju ovaj redoslijed. Progresije su obično trajale oko 10 minuta, a najdulja dokumentirana trajala je više od sat vremena.
Dr. Andrew King, sveučilišni profesor na Swansea University, ističe: “Iznenađujuće je da dosljedan redoslijed koji vidimo kod ovih barbebanovaca nije usmjeren na izbjegavanje opasnosti, što bi bilo karakteristično za životinje koje se brzo kreću u svojim čoporima, već je vođen socijalnim vezama.”
Kada i Gdje Barbebanovci Putuju?
Najčešće putovanje zabilježeno je u kasnim poslijepodnevnim ili rano večernjim satima, kada se čopor vraća svojim mjestima za spavanje. Interesantno je da su dominantniji članovi često bili u sredini čopora, umjesto da vode put. To pokazuje da se svi članovi grupe već nalaze u poznatom prostoru kad se kreću.
Kroz tačnost u redoslijedu putovanja, istraživači su došli do zaključka da barbebanovci često vole biti u prisutnosti svojih prijatelja. Članovi s nižim rangom bili su češći na prednjem ili stražnjem dijelu kolone, dok su se članovi višeg ranga obično nalazili bliže sredini.
Zaključak: Stvaranje Veza kroz Putovanje
Kao što ova istraživanja pokazuju, barbebanovci ne putuju samo iz potrebe, već se kreću zajedno radi socijalnih veza i bliskosti. Ovi pametni majmuni uživaju u društvu svojih prijatelja tijekom putovanja, a to je lekcija koja se može primijeniti i na naše vlastite živote. U svijetu koji često naglašava pojedinačnost, možda bismo svi mogli više cijeniti zajedništvo dok putujemo. Studija je objavljena u časopisu Behavioral Ecology.
