Otkrijte Pando: Čudesno Drvo koje Odsvirava Svoju Priču
Pando, drvo koje je zapravo vlastita šuma, proslijedilo je svoje zvukove kako bi podiglo svijest o ovoj nevjerojatnoj biljci i prijetnjama s kojima se suočava. Snimke pjesama kitova grbavaca, objavljene kao vinile 1960-ih, promijenile su stavove javnosti prema lovu na kitove, spasivši mnoge vrste, uključujući i grbavce, od izumiranja. Danas, akustičar se nada postići sličan učinak s drvetom većim od cijelog jata kitova – drvetom zvanim drhtavi topola (Populus tremuloides), poznatim kao Pando.
Što je Pando?
Pando se trenutno sastoji od 47,000 povezanih stabljika topola. Iako izgledaju kao pojedinačna stabla, ove stabljike povezane su korijenjem. Zajedno hvataju hranjive tvari i proizvode lišće, dok dokazuju da su više od samo klonova – one su zapravo dijelovi istog organizma, koji će živjeti i umrijeti zajedno.
Na konferenciji Akustičnog društva Amerike u svibnju, Jeff Rice i Lance Oditt iz udruge Prijatelji Pande predstavili su što nazivaju “akustičnim portretom” Pandoa. Prvotno, samo su sudionici konferencije imali priliku čuti ove zvukove, no sada su dostupni cijelom svijetu.
Kratka Povijest Snimanja Zvukova Pande
Rice je prvi put zabilježio šuštanje Pandoovih listova za New York Times Magazine 2018. godine, a 2022. se vratio s novim snimkama iz raznih kutova, uključujući i sustav korijenja, za koji se smatra da doseže dubinu od 27 metara. Nakon oluje, Rice je otkrio moćan zvuk koji vjeruje da dolazi iz korijenja, koristeći hidrofon.
“Zvukovi su prekrasni i zanimljivi, ali s praktične strane, prirodni zvukovi mogu se koristiti za dokumentiranje zdravlja okoliša,” izjavio je Rice. “Oni su zapis lokalne biološke raznolikosti i pružaju temelj na koji se može mjeriti ekološka promjena.”
Kako Zvukovi Mogu Otkriti Tajne Pande?
Rice i Oditt još uvijek nisu konačno dokazali da zvuk koji čuju dolazi iz korijenja, no eksperimenti koje su proveli podržavaju tu teoriju. “Slično je kao dva limenke spojene konopcem,” objašnjava Rice, “s tim da imamo 47,000 limenki povezanih ogromnim korijenskim sustavom.”
Pando izaziva naše osnovno razumijevanje svijeta. “Ideja da bi ova golema šuma mogla biti jedan organizam prkosi našem konceptu pojedinca. Njegova prostranost ponizuje naš osjećaj prostora,” dodao je Rice.
Potencijal Pande u Znanosti
Pando ima ogroman potencijal ne samo u umjetnosti, već i u znanosti. Vjetar, koji se prenosi u vibracije (zvuk) i putuje kroz korijenski sustav, mogao bi otkriti unutarnje mehanizme Pandoovog skrivenog hidrauličnog sustava na nenametljiv način, smatra Oditt.
Prateći kako se zvukovi kreću kroz ovaj ogromni sustav, Rice i Oditt nadaju se da će locirati kolonije insekata, otkriti dubinu korijenja i razumjeti način na koji se voda raspoređuje kroz Pando.
Važnost Očuvanja Pande
Unatoč nevjerojatnim otkrićima, Friends of Pando primjećuju da su mnoge informacije o ovom drvetu često netočne. Od opisa Pande kao najvećeg živog organizma do umanjivanja ili pretjerivanja prijetnji s kojima se suočava, ove netočnosti su kontraproduktivne za njegove napore očuvanja.
Pando se smatra starim između 8,000 i 12,000 godina, premda je teško provesti precizna testiranja. Ova šuma pokriva 43 hektara i teži 6,000 tona, što je najmanje tri puta više od najvećeg sekvoje i do deset puta više od njene gljivične suparnice.
Zvukovi su prvi put javno predstavljeni na 184. sastanku Akustičnog društva Amerike, a dostupni su sada putem Ecosystem Sound.
Zaključak
Pando nije samo fascinantno drvo; to je simbol prirodne povezanosti i otpornosti. Svaki put kada čujemo zvukove Pande, povezujemo se s bogatom poviješću i budućnošću ovog neobičnog ekosustava. Očuvanje Pande predstavlja važan korak u očuvanju biološke raznolikosti i zdravlja našeg planeta. Kroz istraživanja i senzibilizaciju, možemo se nadati da će Pando i ubuduće ispunjavati svijet svojim jedinstvenim zvukovima.
