Je li “porez na meso” neizbježan korak za planet i zdravlje?
Bez obzira volite li ovu ideju ili je apsolutno mrzite, čini se da mnogi vjeruju kako je “porez na meso” gotovo neizbježan u bliskoj budućnosti. Ova tema vjerojatno će izazvati negativne reakcije među strastvenim mesojedima, no postoje suvisli dokazi koji sugeriraju da bi takav porez na proizvode visoke emisije mogao donijeti mnoge koristi za planet, ljude i životinje – iako će doći s određenim troškovima.
Utjecaj stočarskog uzgoja na klimatske promjene
Neosporno je da stočarska industrija značajno doprinosi klimatskim promjenama, s procjenama da proizvodnja stoke čini između 11% i 17% globalnih emisija stakleničkih plinova. Iako crveno meso može biti dio zdrave prehrane, također je povezano s višim rizikom od srčanih bolesti i raka. Porez na meso je predloženi namet na konzumaciju mesnih proizvoda, čiji je cilj smanjiti njihovu potrošnju zbog ovih zabrinutosti.
Porezi kao sredstvo promjene ponašanja
Ideja oporezivanja određenih proizvoda kako bi se promijenilo ponašanje društva nije nova. Mnoge zemlje često nameću više poreze na štetne proizvode poput alkohola i duhana kako bi obeshrabrile potrošače. Primjeri poput poreza na šećer, koji se pokazao uspješnim u smanjenju pretilosti, također su relevantni. U ožujku 2015. godine, kalifornijski grad Berkeley uveo je značajan porez na zaslađena pića – prvi takve vrste u SAD-u. Istraživanje je pokazalo da su prodaja šećernih pića u Berkeleyu pala za 9,6% unutar godine dana, dok je prodaja u područjima bez poreza porasla za 6,9%.
Pozitivni učinci poreza na meso
Istraživanja sugeriraju da bi porez na meso mogao imati sličan pozitivan učinak. Studija iz 2018. godine otkrila je da bi takav porez potencijalno mogao spriječiti više od 220,000 smrtnih slučajeva širom svijeta i uštedjeti više od 40 milijardi dolara na troškovima zdravstvene skrbi. S ekološkog stajališta, studije su također otkrile da bi nametanje poreza na proizvode s visokom emisijom ugljika poput mesa moglo spriječiti do 1,1 milijarde tona emisija ugljika svake godine.
Reakcije i izazovi uvođenja poreza
Nekoliko europskih zemalja, uključujući Dansku, Švedsku i Njemačku, eksperimentira s idejom poreza na meso. Međutim, ovo pitanje vjerojatno će izazvati značajan otpor. Veliki biznisi i stočari očito nisu oduševljeni planom, kao ni mnogi koji se protive porezu iz ideoloških razloga, smatrajući ga narušavanjem njihovih potrošačkih prava i slobode izbora. Također, mnogi brinu da će ovaj porez utjecati na obitelji s niskim prihodima koje se već bore s rastućim troškovima hrane.
Ipak, istraživanja su ukazala na mogućnost dizajniranja sustava poreza na meso koji ne bi dodatno opteretio manje privilegirane. Brige o klimi vjerojatno neće značajno utjecati na javno mnijenje. U jednoj studiji u Njemačkoj, javnost je smatrala da su brige o dobrobiti životinja uvjerljiviji razlog za uvođenje poreza na meso od ekoloških pitanja.
Zaključak: Je li ovo put prema boljem sutra?
Unatoč otporu, neki istraživači smatraju da bi oporezivanje mesa kao način borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja globalnog zdravlja moglo biti manje neprihvatljivo nego što političari misle. Na globalnoj razini, mnogi nisu svjesni utjecaja mesa na planet. Ako donosioci odluka uspješno komunikiraju ove informacije, otpor bi mogao biti minimalan.
Laura Wellesley, vodeća autorica studije, ističe: “Ideja da su ovakve intervencije politički osjetljive i preteške za provedbu nije opravdana. Naše fokusne grupe pokazuju da ljudi očekuju da vlade vode akcije na pitanjima koja su za opće dobro.” U konačnici, danima danas poželjne mjere, istovremeno zahtijevajući jačanje svijesti o zdravlju i okolišu, mogu donijeti dugoročne promjene koje će koristiti svima.
