Uznemirujući Otkriće: Plastične Stijene Na Obalama
Uvod
Na nekad netaknutim obalama, znanstvenici otkrivaju stijene prožete plastikom, nastale kao rezultat otpada koji valovi donose i talože na kopnu. Ovaj fenomen, poznat kao “plastična hrđa”, prvi je put zabilježen 2016. godine od strane portugalskih znanstvenika na bajkovitom otoku Madeiri, smještenom uz sjeverozapadnu obalu Afrike. S obzirom na rastući problem plastične onečišćenosti, važno je razumjeti ovaj novi ekološki izazov.
Što su plastične stijene?
Plastične stijene su nastale kada su valovi nosili otpad, fuzionirajući sintetički materijal s prirodnim stijenama. Na određenim dijelovima srednjeg intertidalnog područja, čak 10% stijena je postalo prekriveno plastičnim česticama. Slični nalazi prijavljeni su i u 2023. godini, kada su geolozi otkrili plavi-zeleni plastični kamen na udaljenom vulkanskom otoku pokraj obale Brazila.
Utjecaj plastične hrđe na okoliš
Fernanda Avelar Santos, geologinja sa Saveznog sveučilišta Parana, izjavila je za Reuters: “Ovo je novo i zastrašujuće u isto vrijeme, jer onečišćenje je doseglo geologiju.” Mnogi od prisutnih plastičnih materijala dolaze iz ribarskih mreža, česti oblik otpada na plažama Trinidade. Mreže se vuku morskim strujama i nakupljaju na plaži, a uz porast temperature, plastika se topi i taloži s prirodnim materijalima obale.
Različite forme plastičnih stijena
Postoje različite forme plastičnih stijena. U nekim slučajevima, plastika se fizički integrira u stjenoviti sedimenat, dok u drugim situacijama dolazi do kemijske fuzije između stijena i plastike. Ova interakcija ukazuje na to da se plastika može čvrsto povezati sa stijenama na molekularnoj razini.
Posljedice za morski život
Još nije poznato ima li plastična hrđa učinak na okoliš morskih organizama. Međutim, istraživači ističu da bi mogla utjecati na barnakle i druge životinje koje se pričvršćuju na stijene. Portugalci su zabilježili male morske puževe kako se hrane plastičnom hrđom. Istraživanja su pokazala da se ti organizmi teško razdvajaju između algi, svoje prirodne hrane, i plastike, što povećava zabrinutost o njihovoj konzumaciji plastike.
Utjecaj plastičnih stijena na geološki zapis
Bez obzira na svoj utjecaj, prisutnost plastičnih stijena pruža snažan pokazatelj koliko je plastična onečišćenost raširena. Procjenjuje se da u morima ima više od 171 trilijuna komada plastike, što je šokantna statistika, s obzirom na to da se plastika široko koristi tek posljednjih stotinu godina.
Zaključak: Plastična hrđa kao znak ljudske aktivnosti
Plastična hrđa jasno ukazuje na to da ljudska aktivnost počinje značajno utjecati na geološki zapis. Kada znanstvenici raspravljaju o utjecaju ljudskog djelovanja na planet, ponekad koriste pojam “antropocen”, predložena geološka epoha koja opisuje načine na koje ljudske akcije mijenjaju prirodni svijet. U vremenskim okvirima geologije, ovaj fenomen nudi uvjerljive dokaze o tome kako industrijska aktivnost utječe na planet. Kako se plastična onečišćenost nastavlja razvijati, važno je osvijestiti ove promjene i njihove potencijalne posljedice na okoliš.
