Povijest Pitagorine Teoreme: Mit i Stvarnost
Učenje matematike često nas može navesti da proklinjemo ime Pitagore ili, ako ste ljubitelj geometrije, da mu upućujete pohvale. Iako je Pitagora bio značajna povijesna figura u razvoju matematike, zanimljivo je da nije otkrio jednačinu koja se najviše povezuje s njim (a² + b² = c²). Umjesto toga, postoji drevna babilonska ploča, poznata kao IM 67118, koja koristi Pitagorinu teoremu za izračun duljine dijagonale unutar pravokutnika. Ova ploča, vjerojatno korištena u poučavanju, datira iz 1770. godine prije Krista – stoljećima prije nego što je Pitagora rođen oko 570. godine prije Krista.
Drevne Matematičke Znanja Babilonaca
Još jedna ploča iz razdoblja između 1800. i 1600. godine prije Krista sadrži kvadrat sa označenim trokuta unutar njega. Prijevod oznaka iz sustava brojanja 60 – koji su koristili stari Babilonci – pokazuje da su ti drevni matematičari bili svjesni Pitagorine teoreme (iako je nisu nazivali tako) te drugih naprednih matematičkih koncepata. Matematičar Bruce Ratner u svom radu ističe: “Zaključak je neizbježan. Babilonci su znali vezu između duljine dijagonale kvadrata i njegove strane: d = korijen iz 2.”
- Dugoočig svojim saznanjima, drevni Babilonci su poznati po svojim matematičkim dostignućima.
- Pitagorina teorema, iako je kasnije dobila naziv prema Pitagori, bila je poznata i prije njegova vremena.
Zašto se Teorema Atributira Pitagori?
No, zašto je Petagorina teorema postala povezana upravo s njim? Naime, nisu preživjeli originalni pisani radovi Pitagore, a ono što znamo o njemu prenošeno je usmenim putem, posebno od strane Pitagorejaca – članova škole koju je osnovao u današnjoj južnoj Italiji. Ova škola, nazvana Semicikl Pitagore, bila je tajanstvena, ali su se znanja stečena ili otkrivena tamo prenosila dalje i često pripisivala samom Pitagori.
Ratner navodi: “Jedan od razloga za rijetkost originalnih izvora o Pitagori je taj što se pitagorejska znanja prenosila s jedne generacije na drugu usmenim putem, s obzirom na to da je pisani materijal bio oskudan. Nadalje, iz poštovanja prema svom vođi, mnoga otkrića koja su napravili pitagorejci pripisivana su samom Pitagori; to bi objasnilo izraz ‘Pitagorina teorema’.”
Zaključak
Iako Pitagora nije smislio ovu teoriju, njegova je škola sigurno popularizirala teoremu, koja će se povezivati s njim kroz sljedećih nekoliko tisuća godina. Razumijevanje povijesti ove teoreme ne samo da nam pomaže cijeniti rad drevnih matematičara, već i naglašava kako se znanje razvijalo i prenosilo kroz vrijeme.
