Prva Atomska Bombardiranja: Nasljeđe Hirošime i Nagasakija
Na jutro 6. kolovoza 1945. godine, svijet je svjedočio povijesnom trenutku kada je prva atomska bomba bačena na japanski grad Hirošimu iz američkog zrakoplova. Ovaj potpuni, ali razarajući pokušaj okončanja nemilosrdnog Drugog svjetskog rata rezultirao je uništenjem 90% grada. U bombu pod nazivom „Mali dječak“ bilo je ugrađeno 64 kilograma (141 funt) uranija-235, što je dovelo do smrti procijenjenih 66,000 ljudi i ozljeda dodatnih 69,000. Samo tri dana kasnije, nakon odbijanja predaje, Nagasaki je doživio sličnu sudbinu, ovaj put uz upotrebu 6.2 kilograma (13.7 funti) plutonija-239. Bomba nazvana „Debeli čovjek“ bila je druga i posljednja upotreba nuklearnog oružja tijekom ratovanja.
Razaranje i Posljedice
Iako se procjene žrtava razlikuju zbog nejasnoća oko broja stanovnika prije bombardiranja, smatra se da je drugi napad odnio manji, ali još uvijek značajan broj života s oko 39,000 mrtvih i 25,000 ozlijeđenih. Ove bombe su razbijale prozore, srušile zgrade u hrpe ruševina i pepela, izložile tisuće smrtonosnoj radijaciji, te izazvale požare i opću destrukciju. Teško je zamisliti učinke ovih bombardiranja koja su promijenila tijek povijesti.
Interaktivni Alat za Vizualizaciju Razaranja
Kako bismo obilježili 70. godišnjicu događaja u Hirošimi i spriječili da se zaboravi, Kuang Keng Kuek Ser i njegovi suradnici iz Public Radio International razvili su interaktivnu aplikaciju koja omogućava vizualizaciju razaranja koje bi „Mali dječak“ prouzročio danas. Koristeći podatke iz nekoliko izvora, aplikacija procjenjuje štetu i smrtne slučajeve koji bi nastali ukoliko bi atomska bomba pogodila moderni grad. Na primjer, ako bi bila detonirana iznad Londona, šteta bi se proširila unutar 12-miljskog radijusa od epicentra.
- U radijusu od 0.5 milja od odredišne točke, označenoj tamnocrvenom mete, procjenjuje se da bi 90% ljudi umrlo uslijed požara i razarajućih tlakova eksplozije.
- Do mile oko epicentra, sve zgrade i druge gradske značajke bile bi uništene.
Kako bi olakšao dodatno razumijevanje učinaka, povjesničar nuklearnog oružja sa Stevens Institute of Technology, Alex Wellerstein, razvio je simulator “NukeMap” koji korisnicima omogućuje odabir različitih bombi i pruža detaljniju analizu očekivanih posljedica na današnje gradove.
Zaključak
Uz sve te strašne posljedice koje su proizvele ove bombe, važno je zapamtiti i razumjeti povijest kako bismo izbjegli ponavljanje sličnih tragedija. Koristeći moderne tehnologije i interaktivne alate, možemo se bolje pripremiti za suočavanje s posljedicama rata i životnog okoliša. Učenje o ratu nikada nije bilo važnije, a znanje o prošlim događajima može nas voditi prema mirnijoj budućnosti.
