Je li organska hrana zaista bolja za planetu? Istraživanje koje mijenja perspektivu
Mnogi ljudi smatraju da konzumacija organske hrane doprinosi zaštiti okoliša, no nedavna studija istraživača s Tehnološkog sveučilišta Chalmers otkrila je iznenađujuće činjenice koje bi mogle promijeniti vašu percepciju. Proučimo zajedno utjecaj organske i konvencionalne proizvodnje hrane na klimu.
Utjecaj proizvodnje hrane na klimu
Prema istraživanju, organski usjevi ostvaruju znatno niže prinose u odnosu na konvencionalne usjeve, i to zbog neupotrebe kemijskih gnojiva koja bi povećala prinose. Da bismo proizveli istu količinu organske hrane kao konvencionalne hrane, potrebno je upotrijebiti daleko više zemljišta.
Nedovoljni prinosi i velika emisija CO2
Ovo istraživanje pokazuje da organska proizvodnja hrane zapravo ima veći utjecaj na klimu nego konvencionalna proizvodnja. Razlog leži u dodatnim emisijama ugljikovog dioksida uzrokovanim krčenjem šuma radi stvaranja novih poljoprivrednih površina. Stefan Wirsenius, jedan od autora studije, izjavio je:
- «Veće korištenje zemljišta u organskoj poljoprivredi indirektno vodi do viših emisija ugljikovog dioksida zbog krčenja šuma.»
- «Naša proizvodnja hrane u Švedskoj utječe na krčenje šuma u tropskim područjima.»
- «Ako koristimo više zemljišta za istu količinu hrane, pridonosimo većem krčenju šuma drugdje u svijetu.»
Švedski primjer: Zeleni grašak i zimska pšenica
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, istražitelji su došli do alarmantnih podataka. Organski grašak uzgajan u Švedskoj ima otprilike 50 posto veći utjecaj na klimu u usporedbi s konvencionalno uzgojenim graškom. Još veće razlike uočene su kod zimske pšenice, koja ima utjecaj skoro 70 posto jači.
Dodatne emisije emisija CO2 i prilike koje su izgubljene
Istraživači su procijenili koliko jače korištenje zemljišta utječe na emisije CO2, koristeći termin “Trošak ugljikovih prilika”. Uzeli su u obzir količinu ugljika pohranjenu u šumama koja se oslobađa zbog krčenja šuma, što nije uzimano u obzir prilikom prethodnog vrednovanja utjecaja organske hrane na okoliš.
Wirsenius naglašava:
- «Ovo je ozbiljno propust, jer može imati višestruko veći efekt od učinaka stakleničkih plinova koji se obično uključuju.»
Organska hrana i dobrobit životinja
Ovi nalazi ne odnose se samo na biljne proizvode već i na organsku proizvodnju mesa. Na primjer, organskim kravama se hrane organske žitarice.
Međutim, ako ste zabrinuti zbog svog utjecaja na klimu, ne bih vam preporučio da potpuno napustite organsku hranu.
Kvaliteta hrane je važna
Wirsenius napominje:
- «Tip hrane je često mnogo važniji.»
- «Jesti organske grah ili piletinu znatno je bolje za klimu nego konvencionalno uzgojena govedina.»
Također dodaje da organska poljoprivreda može poboljšati dobrobit farmskih životinja, ali kada se radi o klimatskom utjecaju, ovaj istraživački rad pokazuje da bi organska hrana mogla biti znatno lošija alternativa.
Zaključak
Dokazani utjecaj organske hrane na okoliš može biti mišljenje koje izaziva kontroverzu. Važno je razumjeti da izbor osnovnih prehrambenih proizvoda i načina poljoprivredne proizvodnje imaju značajan utjecaj na našu planetu. Promišljeni odabir hrane uživa sve veću važnost u borbi protiv klimatskih promjena, stoga uvijek razmislite o svim aspektima svoje prehrane prije nego što donesete konačnu odluku.
