Nova “zlatna groznica” na horizontu: duboko more pod prijetnjom
Svijet se nalazi na rubu nove “zlatne groznice” – one koja bi mogla imati katastrofalne posljedice za morsko okruženje. Kako potražnja za elektroničkim uređajima i baterijama raste, investitori s oštrim okom žele iskoristiti priliku i zarađivati kroz vađenje rijetkih minerala iz dubokog mora. Iako sve veća potražnja polako gura ovu ideju prema stvarnosti, ekološke skupine i morski znanstvenici upozoravaju da nemilosrdno pljačkanje morskog dna dolazi s ogromnim nepoznatim rizicima i može se pokazati katastrofalnim za ovaj ranjivi ekosustav.
Unutarnja napetost dubokog morskog rudarstva
Duboko morsko rudarstvo donosi svojevrsnu zamku. Dok se svijet pokušava distancirati od fosilnih goriva, punjive baterije – poput onih u električnim automobilima te vašem pametnom telefonu ili laptopu – postaju ključna tehnologija. Međutim, sirovine potrebne za izradu baterija, prvenstveno litij i kobalt, zahtijevaju ogromne količine energije za vađenje i mogu biti teške za dobivanje. Duboko morsko rudarstvo nudi mogući način za zadovoljavanje ove rastuće potražnje za rijetkim materijalima.
- Na dubinama od 4.000 do 6.000 metara, morsko dno sadrži polimetalne nodule, poznate i kao “dubokomorski krumpiri”, bogate potrebnim rijetkim metalima poput kobalta, bakra, mangana i nikla.
- Na plitijim dubinama postoje i debele kore sa sličnim koktelom rijetkih metala.
Za dobivanje ovih minerala potrebne su ogromne robotske mašine koje bi skidale površinske slojeve morskog dna. Mješavina bi se pumpala na površinu prema brodu, dok su otpadne vode i smeće ispuštali u more, stvarajući ogromne oblake sedimenta pod vodom. Centar za biološku raznolikost naglašava da će to “neizbježno naškoditi” osjetljivim ekosustavima koji postoje u morskom okruženju, od spužvi i koralja na dnu mora do kornjača i morskih pasa.
Upozorenja znanstvenika i institucija
Godine 2021. više od 775 morskih znanstvenika i stručnjaka za politiku potpisalo je otvoreno pismo tražeći da se obustavi svako duboko morsko rudarstvo sve dok se ne prikupi čvrst znanstveni dokaz da neće značajno oštetiti morsko okruženje. Sličnu su izjavu izdale i 37 financijskih institucija pozivajući vlade da ne nastave s dubokim morskim rudarstvom dok se rizici potpuno ne razumiju.
Mnogi očekuju rudarstvo u dijelu dubokog mora zvanom Clarion-Clipperton Zone (CCZ), površini od 6 milijuna kvadratnih kilometara u središnjem i istočnom Pacifiku, koja se proteže od Meksika do Havaja. Iako je bogata rijetkim mineralima, ova zona također je bogata biodiverzitetom, s nedavnom studijom koja je identificirala 5.578 različitih vrsta, od kojih je oko 90% potpuno novo za znanost.
Regulativa na pomolu
Trenutno, tijelo UN-a zaduženo za dozvole za duboko morsko rudarstvo, Međunarodna vlast za morsko dno (ISA), nije odobrila nijedno komercijalno rudarstvo, iako je izdala više od 30 licenci za istraživanje. Postoji strah da bi se to moglo ubrzo promijeniti. U srpnju 2023., malo poznata ISA održala je konferenciju o regulaciji dubokog morskog rudarstva, potaknutu nastojanjima pacifičkog otoka Naurua da započne rudarske aktivnosti. Rasprave su završile bez neposredne dozvole za rudarene, što je ekologe oraspoložilo, iako su upozorili da bitka nije završena.
Poruka investitorima
Louisa Casson, aktivistica Greenpeace International za oceane, izjavila je: “Postalo je jasno da je neodgovorno nastaviti s dubokim morskim rudarstvom usred klimatske krize. Svijet se bori protiv dubokog morskog rudarstva – pred nama je velika borba, ali borba je započela.”
Zaključak
Dok se svijet suočava s izazovima klimatskih promjena, važno je razmotriti dugoročne posljedice dubokog morskog rudarstva. Potražnja za rijetkim mineralima ne smije biti važnija od očuvanja našeg dragocjenog morskog ekosustava. Razgovor o ovoj temi tek počinje, a svi imamo ulogu u očuvanju naših oceana za buduće generacije.
