Pangolini: Zaštićene vrste pod Zakonodavstvom SAD-a
Pangolini su jedni od najneobičnijih sisavaca na našem planetu, a trenutno su i najviše trgovani sisavci. Ova očaravajuća stvorenja, iako nisu porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država, uskoro bi mogla dobiti zaštitu pod Zakonom o ugroženim speciesima. U novom prijedlogu, Ured za ribe i divlje životinje (FWS) planira zaštitu sedam vrsta pangolina iz Azije i Afrike kao dio borbe protiv međunarodne trgovine divljim životinjama.
Koje vrste pangolina će biti zaštićene?
Predložena zabrana obuhvaća četiri azijske vrste – kineskog, indijskog, sundanskog i filipinskog pangolina – zajedno s tri afričke vrste – bijelobelly, crnobelly i divlji pangolin. FWS je započeo razdoblje od 60 dana za javne komentare, nakon čega će biti donijeta konačna odluka.
Zašto je zaštita pangolina važna?
Iako su pangolini već zaštićeni međunarodnim sporazumima, poput Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore, ovaj potez bi mogao pružiti dodatnu podršku zakonodavnim tijelima za suzbijanje trgovine. Pangolini su mali, noćni sisavci prekriveni oklopnim ljuskama. Zanimljiva značajka pangolina je njihov dugi jezik, koji koriste za prehranu mrava, termita i drugih insekata.
Nažalost, pangolini se masovno love zbog svog mesa i ljuski, koje se pogrešno smatraju ljekovitim. U stvarnosti, ljuske se sastoje od keratina, iste tvari koja čini ljudsku kosu i nokte. Zbog visoke cijene i zaštićenog statusa, trgovina pangolinima postala je profitabilna za organizirane kriminalne grupe.
Ugroženost pangolina
Prema informacijama FWS-a, dobit od trgovine pangolinima često se koristi za financiranje drugih ilegalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i oružjem. „Pangolini su na rubu izumiranja i moramo potpuno zatvoriti bilo kakvo američko tržište za njihove ljuske. Nema dobrog razloga da itko uzima ijedan dio pangolina“, izjavila je Sarah Uhlemann, direktorica međunarodnog programa u Centru za biološku raznolikost.
Kretanje na crnom tržištu
Prema izvještaju Komisije za pravdu divljih životinja, zapljene pangolina počele su značajno rasti 2015. godine, dosegavši vrhunac 2019. godine, ali su naglo opale 2020. tokom pandemije COVID-19. Unatoč tome, crno tržište i dalje cvjeta. U travnju 2025. godine, nigerijske vlasti zaplijenile su skoro 4 tone trgovane pangolinske ljuske, što odgovara otprilike 2,000 životinja. Također, u velikoj akciji, indonežanske vlasti zaplijenile su 1.2 tone ljuski u raciji u studenom 2024.
Globalna potražnja i uloga SAD-a
Kina i Vietnam predvode potražnju za ljuskama pangolina, ali Sjedinjene Države igraju značajnu ulogu u globalnoj trgovinskoj mreži. Prema najnovijim javno dostupnim podacima, američki granični službenici zaplijenili su 76 pošiljki dijelova pangolina između 2016. i 2020. godine, uključujući ljuske prodavane za navodne ljekovite svrhe.
Odluku FWS-a pozdravili su konzervatori, ali se mnogi pitaju zašto je bilo potrebno toliko dugo. „FWS konačno priznaje globalni znanstveni konsenzus koji traje više od deset godina, da su pangolini – najtrgovinjaniji divlji sisavci – u velikoj opasnosti i trebaju našu pomoć“, komentirao je Zak Smith, direktor za očuvanje globalne biološke raznolikosti u Vijeću za obranu prirodnih resursa. „Na kraju razdoblja javnog komentiranja, Agencija bi trebala odmah finalizirati listing, pružajući pangolinima zaštitu koju zaslužuju“, dodao je.
Zaključak
Zaštita pangolina predstavlja korak naprijed u očuvanju ove jedinstvene vrste. Njihovo uključivanje u Zakon o ugroženim speciesima može učiniti značajnu razliku u borbi protiv ilegalne trgovine i osigurati budućnost ovih fascinantnih stvorenja na našem planetu.
